Mokro: Mjesto gdje je kršćanstvo pustilo prve korijene u BiH

U tišini mokarskih polja, na lokalitetu Crkvina, leže temelji jedne od najvažnijih ranokršćanskih građevina u Bosni i Hercegovini – bazilike iz 4. i 5. stoljeća.

Riječ je o jedinom sustavno istraženom arheološkom lokalitetu ranokršćanske crkve na prostoru Širokog Brijega, čime Mokro potvrđuje svoj status duhovnog i kulturnog ishodišta tog kraja.

Prema riječima povjesničara, arheologa i istraživača sakralne baštine, mr. sc. Tihomira Glavaša, bazilika u Mokrom bila je opremljena krstionicom, narteksom, memorijom i troapsidalnim svetištem, izrađena po uzoru na razvijene crkve tadašnje Europe, ali i s jedinstvenim lokalnim karakteristikama.

Ulaskom Rimljana na ove prostore započinje širenje kršćanstva. Iako su u početku progonili kršćane, Rimljani su upravo ti koji su donijeli novu vjeru i kulturu, pokrstili domaće stanovništvo i otvorili put kršćanskoj tradiciji koja će trajno obilježiti Mokro.

“Rimski dani” u Mokrom dižu regiju na noge: Povijest, show i humanost na jednom mjestu

Mokro je tako postalo jedno od prvih žarišta kršćanstva u BiH, i to u vremenu kada većina današnjih naselja nije ni postojala.

Ta vjerska i kulturna baština nastavila se i stoljećima kasnije – kada su u 19. stoljeću franjevci iz Kreševa tražili mjesto za svoj dolazak u Hercegovinu, najprije su stigli upravo u Čerigaj, u neposrednu blizinu Crkvine. Potom su se trajno nastanili na Brigu, koji se katastarski veže uz Mokro.

Tihomir Glavaš ističe da to nije bila slučajnost, već nastavak sakralne linije duhovnosti:

Čerigaj, gdje su se po dolasku jedno vrijeme zaustavili, nedaleko je od Crkvine u Mokrom, a isto tako i Široki Brijeg (…) nalazi se u k.o. Mokro. (…) Nije nemoguće da su ga u vidu imala i Mala braća sv. Franje kada su odlučili otići iz Kreševa i nastaniti se negdje u Hercegovini.

Upravo zato se danas, organizacijom manifestacije “Rimski dani u Mokrom”, ne obilježava samo povijest, već i identitet – jer je Mokro bilo i ostalo duhovno središte, mjesto na kojem je vjera utemeljena prije više od 1600 godina.

Ova povijest, utemeljena na znanstvenim istraživanjima, svjedoči da Mokro nije bila periferija – Mokro je bilo ishodište. I danas ostaje simbol vjerske i kulturne baštine koju treba čuvati, proučavati i prenositi novim naraštajima.

Temeljeno na istraživanju mr. sc. Tihomira Glavaša: “Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)“, objavljeno u publikaciji „100 godina nove crkve na Širokom Brijegu.”

(www.jabuka.tv | Foto: Facebook)