Mistični grad Daorson koji je najljepše posjetiti u zalazak sunca

Daorson je bio glavni grad ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli na području današnjeg Stoca.

Nalazi se na brdu iznad rijeke Neretve i bio je naseljen u razdoblju od 4. do 1. stoljeća prije Krista.

U svom fotografskom istraživanju Bosne i Hercegovine, došao sam do informacija o postojanju mističnog ilirskog grada Daorsona, smještenog u neposrednoj blizini Stolca. Nakon što sam prvi put došao na lokalitet Daorsona, blago rečeno ostao sam fasciniran ljepotom i snagom ovog nevjerojatnog grada, odnosno njegovih ostataka, kaže fotograf Boris Trogrančić koji je precizno planirao put kako bi objektivom zabilježio zalazak sunca.

Budući da sam precizno planirao put, i vrijeme dolaska, cjelokupni dojam je uveličao nevjerojatan zalazak sunca, koji je na ovom mjestu veličanstvena pojava. Siguran sam da ću još puno puta posjetiti ovo čarobno mjesto, otkriva Boris.

Osim fotografija drevnog grada, opasanog kamenim bedemima možete baciti oko i na video. Od Metkovića ili Mostara do Daorsona treba manje od sat vremena vožnje, a iz Dubrovnika će vam trebati oko dva sata.

Odvede li vas put u taj kraj, osim povijesnih znamenitosti, možete uživati i u predivnoj prirodi. Uz brojne rukavce i slapove modre lijepe Bregave, osim Daorsona možete istražiti i prapovijesne crteže u pećini Badanj, rimske mozaike, srednjovjekovne nekropole i druge lokalitete vrijedne pozornosti. A do tada, bacite pogled i na video Borisa Trogrančića, piše punkufer.hr.

(www.jabuka.tv)

11 komentara

  • Svako mjesto u Hercegovini ima svoje ‘Daorsone’ , šta bi tek ovaj fotograf rekao kad bi ga naši odveli gore iznad Borka na Lončareve njive i kad bi digao svoj dron malo da snimi ruševine ilirskog grada kraljice Teute i kanjon prema Čabulji, koji je 3 puta ovo kod Stoca

    • Hm. Da baš ima ovakve sačuvane zidove?! Budem otišao ali mislim da nisu niti blizu daorsona. Koji je sad medijski otkriven i možemo očekivati tonu smeća tamo….šteta bilo je dobro…

      • Pajdo Daorson je najistraživanija i najotkopanija ilirska gradina u čitavoj zemlji. I ovaj zid ovdje što se vidi na slikama i na ovom videu je u potpunosti otkopan i to još od sredine prošlog stoljeća pod vodstvom Z.Marića i ekipe lokalaca i struke iz Sarajeva, prije toga, zid se malčice vidio samo s par vršnih redova blokova, dok se vrata tj. ulazni portal uopće nisu vidjela bila su skroz zatrpana i pod ruševinama, čak i zarasla u nisku travu, koga zanima to kako je to sve izgledalo i tijek povijesni istraživanja vrlo lako može to pronaći uguglavanjem riječi – Ošanići godišnjak, i na web.stranici akademije nauka i umjetnosti BiH, će pronaći svaki stariji broj Godišnjaka u pdf formatu pa nek čita, koga zanima, naravno koga ne zanima nema šta diskutirati o tome (jer ga i ne zanima). Inače 5 puta jači i duži zid doslovno kopija ovog na Daorsonu je tu na ‘širokobriješkoj’ ili bolje rečeno ‘blatskoj’ gradini Zvonigrad (katastarski dio pripada G.Pologu, a dio zapadni i Grabovoj Dragi), samo druga je stvar, što ni na Zvonigradu, niti na jednoj drugoj našoj gradini nije obavljeno mm iskapanja ili istraživanja, pa su tako sa zap.str.Zvonigrada danas na površini ‘samo’ vidljivi gornji dijelovi kiklopske zidine koja je duga oko 250 metara, što znači preko 4 puta duži zid od onoga u Daorsonu, imate video Zvonigrada sa fenomenalnim dronovskim snimkom na kanalu Šarafanje na youtubeu. Daorson je dakle jedini i daleko najviše iskapan i istražen pa se ovi zidovi vide, dok niti jedna druga gradina ( a puklo ih na tisuće) u Hercegovini nije niti taknuta, i prepuštena je zubu vremena, što je možda i bolje, jer vegetacija poput latinoameričkih džungli napravi svoje i to sve dobro sakrije i ‘konzervira’.

  • u Hercegovini ima toliko starih gradina da je to malo pravo čudo. Navesti ću jedan veliki 200 metara srušeni zid na lokaciji Kruškovac ( ispod Tribošića, preko puta Dobrkovića, sa druge ljubotićke strane Ugrovače-vidljivo na Google maps-u ), koji zid zatvara veliki prostor jer tu Ugrovača pravi kut od 90 stupnjeva na pravcu zapad-jug. Taj zid je vjerojatno dio veće strukture ( utvrđenog grada ) jer se kameni ostaci mogu vidjeti na padinama ispod uzvisine. Zid odnosno gomila kamenja u podnožju je široka 8-10 metara a sama gomila je visoka 4-6 metara, što samo po sebi govori o veličini zida a posredno i naselja.

    • Opisao je to G.Mikulić u svojoj opsežnoj monografiji Kočerina, baš upravo tu gradinu, i to kao ostatke ilirskog grada, tko može nek nabavi tu monografiju neće požaliti, puno je povijesnih i opisnih informacija, puno bolja monografija negoli su one od naših pratara, uz dužno štovanje. Btw. nemam nikakve veze s G.Mikulićem, već samo navodim svoj dojam, temeljem spomenute gradine Kruškovac u prethodnom komentaru

  • je li baš Ilirski? Tu se isto rasprave vode…kojom tehnologijom su Iliri pravili i dovlačili onakve gromade?! nema šanse….

  • Ja sam nacuo da su negdje u dalmaciji ili hercegovini unazad 15ak godina ispod stecka pronasli kostur diva od 2 metra i vise.Postoje cak i u bilbiji spisi o ljudima divovima e sad kolko tu ima istine neznam,ali svakako interesantna prica koju treba istrazit.

    • Imaš na youtubeu eno Domagoj Nikolic ti o tome govori sad u podcastu Atma, ukucaj pa pogledaj, nije on jedini, ali je možda trenutačno daleko najpopularniji i najslušaniji, koji govori i o drevnim divovima, kao i o tome da su stećci mnogo stariji nego što je to struka dogmatski i po političkom diktatu još od austrougara lažirala, ukucajte Domagoj Nikolić divovi, stećci ..

  • Sve je to zanimljivo no sta mi imamo od toga, razna carstva su prosli i to su ostaci i rusevine, ako ima nekakvog blaga ako je i bilo to je vecinom vec davno pronadeno i preprodano.

    • čuj šta imaš od toga, evo ja tebe pitam, odgovori u sebi – šta ti imaš od toga da si sretan, da si ispunjen, da nešto nasljeđuješ, šta imaš ti od svoje očevine, od svoje djedovine ??? šta imaš btw. od svojih predaka ?? šta imaš od radosti jesi li uopće radostan, šta te ispunjava, od čega bi ti u konačnici ”to nešto” imao ?? ajde reci nam svima i prosvijetli nas šta je za tebe puni smisao imanja ? hvala ti unaprijed

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.