Minimalna plaća u Europi od 160 do 2.700 eura: Evo tko dobro živi, a tko jedva preživljava

Euronews Business detaljno analizira minimalne plaće diljem Europe, uspoređujući njihovu vrijednost u eurima i kupovnu moć.

Milijuni radnika u EU i dalje zarađuju minimalac, a iako bi pragovi trebali osigurati osnovni životni standard, u mnogim slučajevima ne prate inflaciju.

Od srpnja 2025., mjesečna minimalna plaća prije odbitaka u EU kreće se od 551 eura u Bugarskoj do 2.704 eura u Luksemburgu, prema podacima Eurostata.

Uključujući zemlje kandidatkinje, Ukrajina ima najnižu minimalnu plaću – samo 164 eura.

Pet članica nema zakonom propisanu plaću

Pet članica EU-a – Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska – uopće nema zakonom propisanu minimalnu plaću.

Iako Luksemburg prednjači, a Ukrajina je na začelju, kad se plaće prilagode kupovnoj moći, razlike izgledaju drukčije, javlja Euronews.

Bruto minimalne plaće u Europi – četiri razreda

Eurostat države svrstava u tri skupine, a Euronews dodaje i četvrtu za one ispod 600 eura.

• Najviša skupina (iznad 1.500 €)
  Osim Francuske (1.802 €), sve zemlje u ovoj skupini imaju minimalac iznad 2.000 eura: Luksemburg, Irska (2.282 €), Nizozemska (2.246 €), Njemačka (2.161 €) i Belgija (2.112 €).
• Srednja skupina (1.000 – 1.500 €)
  Nekoliko država tek nešto iznad tisuću eura.
• Niža skupina (600 – 999 €)
• Vrlo niska skupina (ispod 600 €)
  Uglavnom zemlje kandidatkinje, uključujući i jednu članicu EU: Sjeverna Makedonija (584 €), Turska (558 €), Bugarska (551 €), Albanija (408 €), Moldavija (285 €) i Ukrajina (164 €).

Which nations have the highest minimum wages across Europe❓ 💰

Luxembourg, Ireland, Netherlands, Germany & Belgium.

Note: Five EU countries — Italy, Denmark, Sweden, Austria, and Finland — do not have a national minimum wage at all. pic.twitter.com/w1Zl8E30LF

— Eugene J. Markow (@ejmarkow) August 8, 2025

Jaz između istoka i zapada

Karta jasno pokazuje geografski jaz: zapadne i sjeverne zemlje u vrhu, srednja skupina uglavnom južna i srednja Europa, a istočne i balkanske zemlje dominiraju u najnižim razredima.

Prema dr. Sotiriji Theodoropoulou iz Europskog sindikalnog instituta (ETUI), veća produktivnost obično znači i više plaće. Industrijska, financijska i visokotehnološka gospodarstva imaju bolje rezultate, a pregovaračka moć radnika također igra važnu ulogu.

Kupovna moć mjeri koliko se realno može kupiti u pojedinoj zemlji.

Primjer: u nominalnom iznosu luksemburški minimalac je 4,9 puta veći od bugarskog, ali u PPS-u ta razlika pada na 2,3 puta.

Najviši PPS: Luksemburg (2.035), zatim Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska i Francuska.
Najniži PPS: Estonija (886) među članicama EU-a; Albanija na dnu (566) kad se uključe kandidati.
Istočne i balkanske zemlje često bolje stoje u PPS-u nego u nominalnim iznosima.

Sedam članica EU-a – uključujući Maltu, Mađarsku, Slovačku, Češku, Bugarsku, Latviju i Estoniju – ima PPS ispod Sjeverne Makedonije, Turske i Crne Gore.

Minimalci u regiji: Slovenija na vrhu, BiH bolja od Srbije, Crna Gora ima najniže doprinose

Promjene minimalnih plaća

Siječanj–srpanj 2025.:

• Najveći rast: Sjeverna Makedonija (+7,7%), Grčka (+6,1%)
• Najveći pad: Turska (-21,2%), Ukrajina (-9,9%)

Srpanj 2024.–srpanj 2025.:

• Najveći rast: Crna Gora i Sjeverna Makedonija (više od 20%)
• Najveći pad: Ukrajina i Turska

Među članicama eurozone: Hrvatska +15,5% (najviše), Litva +12,3%, Francuska skromnih +2%, Španjolska +4,4%, Njemačka +5,2% (realno manje zbog inflacije), UK: +6,7% od travnja 2025. godine.

Zemlja u kojoj je plaća odlična, a ne radi se puno: Minimalno 14 eura po satu

(www.jabuka.tv)