Mijo Jelić: Hercegbosanska šestorka treba biti oslobođena

“Drugostupanjska presuda u Hagu treba biti oslobađajuća, jer optužbe nisu utemeljene  na dokazima o udruženom zločinačkom pothvatu, i široko rasprostranjenom napadu protiv civilnog stanovništva”, rekao je u intervjuu za Dnevnik.ba general HVO-a Mijo Jelić.

Poštovani generale Jelić, prošla je prvostupanjska presuda u Haagu i Ratko Mladić je dobio doživotnu zatvorsku kaznu. Obitelji bošnjačkih žrtava donekle su dobile potrebnu satisfakciju, no što je s hrvatskim žrtvama, zašto se o njima premalo govori?

Mladić je dobio zasluženu kaznu, provodio je velikosrpsku  politiku u RH i BiH. Nažalost nije mu suđeno za zločine koje su postrojbe pod njegovim zapovjedništvom počinile u RH, kao i blizu tisuću pobijenih Hrvata civila i zarobljenih vojnika HVO od Posavine do Sjeverozapadne Bosne, Središnje Bosne i Hercegovine.

Ove podatke ćemo objaviti u knjizi koja će biti objavljena do  sredine iduće godine. U ovoj prvostupanjskoj presudi je izostavljena uloga Srbije koja je bila generator agresije na Republiku Hrvatski i Bosu i Hercegovinu.

Zašto su Hrvatski branitelji neravnopravni pred pravosuđem BiH ?

U Bosni i Hercegovini  na snazi su dva kaznena zakona; Kazneni zakon iz bivše SFRJ, koji je bio na snazi u vrijeme navodnog počinjenja kaznenog djela, a drugi zakon – Kazneni zakon Bosne i Hercegovine donijet 2003.godine. Razlika između ova dva zakona je u tome što je kazneni zakon BiH stroži zakon i proširen je u odnosu na pravnu kvalifikaciju kazneni djela. Kazneni zakon iz bivše SFRJ je blaži i  bio je na snazi u vrijeme rata.

Također, u kaznenom zakonu bivše SFRJ nema pravne kvalifikacije kaznenog djela selektivne zapovjedne odgovornosti, zločina protiv čovječnosti i udruženog zločinačkog pothvata. U ovakvoj situaciji pravosuđe BIH  podiže optužnice po različitim pravnim kvalifikacija za ista ili slična kaznena djela. Tako se  pripadnici  HVO  optužuju za zločin protiv čovječnosti, da su sudjelovali u širokom i rasprostranjenom napadu s ciljem progona muslimansko-bošnjačkog stanovništva.

Do sada nijedan pripadnik A RBiH nije optužen niti presuđen za kaznena djela zločina protiv čovječnosti koji uključuje progon, a znamo koliko je Hrvata protjerano tijekom rata sa područja pod kontrolom A RBiH. Nacionalna struktura Tužiteljstva BiH je takva da od 39 tužitelja samo su dva Hrvata.

U situaciji kada su na snazi dva kaznena zakona, trebalo bi se  suditi prema zakonu koji je bio na snazi prilikom počinjenja kaznenog djela ili po drugom zakonu ako je to povoljnije za osumnjičenika. Ta odredba kaznenog prava se ne poštuje kada su u pitanju hrvatski branitelji.

Kakav je odnos hrvatskih političkih predstavnika  u BiH spram optužnicama koje se dižu protiv hrvatskih branitelja?

Legitimni i legalni predstavnici Hrvatskog naroda U BiH, unatoč ovakvoj situaciji nikada nisu pokrenuli inicijativu za parlamentarnu raspravu na temu stanja u pravosuđu, retroaktivne primjene kaznenog zakona i optuživanje po različitim pravnim kvalifikacijama za ista ili slična kaznena djela u procesuiranju ratnih zločina.

Umjesto rasprave na ovu temu, hrvatski zastupnici na sjednici Parlamentarne skupštine BiH održane 19.7.2017. godine glasuju za izvješće o radu Suda i Tužiteljstva BIH za 2016.godine. Zastupnici HDZ-a BIH glasuju za izvješće, zastupnik HDZ 1990 je suzdržan, samo Mario Karamatić iz HSS-a BIH  glasovao je protiv.

Biti suzdržan je isto što i podrška ovom izvješću. Ovo ne bi bilo čudno da upravo u 2016. godini Tužiteljstvo nije podiglo na desetine optužnica protiv Hrvatskih branitelja, iz Orašja i drugih mjesta za udruženi zločinački pothvat , te optužuje Republiku Hrvatsku da je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, hrvatski zastupnici osim onog koji je bio protiv, podržavaju ovakve postupke Tužiteljstva.

Također zabrinjava činjenica da je Vlada HNŽ i hrvatski ministri u Vladi 30.lipnja 2017. donijeli odluku o dodjeli 20.000,00 KM Udruzi „Centar za mir i multietničku suradnju“ koju vodi Safet Oručević koja svojim aktivnostima sudjeluje u kreiranju optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih branitelja u BiH.

Imaju li hrvatski branitelji kakvu institucionalnu pomoć od predstavnika vlasti iz reda hrvatskog naroda?

Institucionalne i cjelovite pomoći optuženim hrvatskim braniteljima nema. Nema sustavne pravne pomoći optuženim braniteljima. Nema sustavnog rješavanja zapošljavanja socijalno ugroženih obitelji osuđenih  i optuženih hrvatskih branitelja kao i skrbi o obiteljima hrvatskih branitelja koji su se zbog nepravednih optužbi u BiH sklonili u RH.

Tako su obitelji uglavnom prepuštene same sebi. Ima primjera da pojedine općine pomažu ovim braniteljima i njihovim obiteljima u granicama svojih mogućnosti različito od općine do općine.

Za nekoliko dana čeka nas konačna presuda za šest naših uznika iz Herceg-Bosne. Poznato je da ste dva puta bili svjedok obrana hrvatskih uznika u Hagu i da ste još sudjelovali u pomoći i dugih obrana branitelja u Hagu u BiH. Što očekujete od drugostupanjske presude 29.11.našim uznicima?

Mišljenja sam da drugostupanjska presuda u Hagu treba biti oslobađajuća, jer optužbe nisu utemeljene  na dokazima o udruženom zločinačkom pothvatu, i široko rasprostranjenom napadu protiv civilnog stanovništva.

HVO je svojim djelovanjem i spremnošću na kompromis i politički dogovor čitavo vrijeme rata djelovao kao ona snaga koja se zauzimala za suverenost i opstanak BiH. Samo se na takav način može tumačiti hrvatsko pristajanje na međunarodne prijedloge (i Coutileireov, i Vance-Owenov i Owen-Stoltenbergov).

Hrvatska Republika Herceg Bosna potpisnica je Washingtonskog sporazuma (o ustrojstvu Federacije BiH i njezine konfederacije s Republikom Hrvatskom), a temeljem dogovora o Federaciji predstavnik Hrvata BiH (i HRHB) je potpisnik i Daytonskog mirovnog sporazuma. Na koncu Vojska Federacije uspostavljena je od postrojbi ABiH i Hrvatskog vijeća obrane što je regulirano člankom 37. zakona o obrani Federacije BiH (iz 1996.).

A kad je u pitanju Republika Hrvatska optužnica o navodnom udruženom zločinačkom pothvatu  je besmislena. Republika Hrvatska je tijekom rata zbrinula  stotine tisuća bošnjačkih izbjeglica.

Postrojbe su im se obučavale i naoružavale u Republici Hrvatskoj. Vojnom operacijom Oluja bošnjačka enklava sjeverozapadne Bosne (Bihać) spašena je od sudbine Srebrenice. Optužiti hrvatsku za agresiju i Udruženi zločinački pothvat može netko tko je krajnje zloban i ciničan i tko bi i danas na račun Hrvata u BiH htio ostvarivati svoje ratne ciljeve.

Bošnjački politički vrh se u izjavama sve više radikalizira, a Izetbegović je nedavno pozvao i na rat. Kako komentirate tu muslimansku radikalizaciju?

Muslimanski politički vrh nastavlja sa radikalizacijom istom onakvom kakvu su imali za vrijeme ratnih sukoba 1992. Do 1995.godine, u kojim su ubili 1051 Hrvata civila od toga 121 dijete, 644 zarobljena vojnika HVO. Za vrijeme rata otvorili su 331 logor kroz koji je prošlo 14.446 zatvorenih Hrvata, od čega je više od dvije trećine civila,  među kojima je bio  veliki broj žena, djece i staraca.

A sada nakon ratne agresije vrši političku i pravnu agresiju na hrvatski narod  i hrvatske branitelje, preko montiranih političkih procesa koristeći  retroaktivno donesen kazneni zakon iz 2003 godine, kao i nametnuti izborni zakon  iz 2000.godine po kojem Muslimani Hrvatima biraju političke predstavnike u tijela vlasti F BiH i člana Predsjedništva, kao i nametnute ustavne promjene iz 2002.godine na štetu Hrvatskog naroda  po kojim su Hrvati izgubili ravnopravnost i konstitutivnost.

(www.jabuka.tv)

10 komentara

Komentiraj: