Raspravljajući u dvorcu i ručajući na brodu koji je krstario Dunavom, lideri 27 država članica EU, bez Velike Britanije, pokušali su jučer u Bratislavi prevladati podjele za koje su neki od njih priznali da su najveće otkad Unija postoji, a sljedeće će proljeće napuniti 60 godina.
Uoči samog početka summita gotovo su alarmantnim izjavama poruke o potrebnom jedinstvu slali i njemačka kancelarka Angela Merkel, i francuski predsjednik François Hollande i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i drugi lideri.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk priznao je da je europska elita često izvan doticaja sa stvarnošću. On je rekao da na summitu trebaju svi biti krajnje iskreni jer nisu došli tu da bi samo tješili jedan drugoga.
Strah od izbjeglica
Njemačka kancelarka Merkel rekla je da je EU “u kritičnom trenutku”, ali i dodala da treba raditi zajedno kako bi se dokazalo da možemo popraviti ekonomsku predvidljivost, boriti se protiv terorizma i stvoriti više radnih mjesta. Merkel je poseban naglasak stavila na pitanja zaštite vanjskih granica EU i najavila da bi se sljedećih mjeseci mogle donijeti i konkretne odluke u tom pravcu.
Kako sami Britanci još nisu ni pokrenuli postupak za napuštanje EU, lideri 27 država nisu mogli niti staviti na papir nešto konkretno o tome.
Pridržavali su se onoga što je rečeno još u lipnju da “nema pregovora bez nofifikacije” te poručili Londonu da ne oklijeva nego što prije pokrene postupak iz članka 50 Ugovora EU, koji formalno može pokrenuti samo država koja napušta Uniju.
Na dnevnom redu summita nametnule su se mnoge teme, od kojih su neke čak i hitnije od Brexita. Lideri 27 država su raspravljali o jačanju zaštite vanjskih granica Europske unije, na čemu inzistira sve veći broj članica EU. Još postoji strah od većeg vala izbjeglica koji bi ponovno mogao krenuti zapadnobalkanskom rutom, pogotovo ako Turska ostvari prijetnje da neće provoditi sporazum s EU o zaustavljanju migranata i primanju natrag onih koji su prešli u Grčkoj ako EU uskoro ne ukine viza za turske državljane.
Manjak odgovornosti
Jean-Claude Juncker predao je na skupu liderima papir s glavnim prijedlozima koji su na stolu, a o kojima je govorio prije dva dana u obraćanju o “stanju Unije”. Ti planovi uključuju i ideje o novom zajedničkom civilnom i vojnom zapovjedništvu, povećanje investicijskog fonda te druge koje su u načelu i dobile potporu.
Lako se složiti u načelu da je potrebno jedinstvo, ali nikada nije bilo manje jedinstva unutar EU. Jedan od najvećih izazova su nacionalni izbori u mnogim državama, a sve više lidera nastavlja politiku prebacivanja odgovornosti na Bruxelles kada god nešto ide krivo.
Sljedeće godine su izbori u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i oni bi uvelike mogli promijeniti Europu. Italija uskoro ima referendum, a u toj državi, gdje raste potpora euroskepticima, isto tako je sve manje onih koji su spremni obećati da će probleme rješavati na europsko razini.
Italija je sita
Talijanski premijer Matteo Renzi kaže da on na summitu u Bratislavi i na drugim summitima “predstavlja glas države koja je sita toga da joj se daje popis stvari koje treba napraviti”.
Njegov grčki kolega Alexis Tsipras, koji je prošli tjedan na mini summitu skupio lidere južne Europe, traži prestanak strogih mjera štednje i veći fiskalnu fleksibilnost. Upravo suprotno misle dobro stojeće sjeverne države članice. Vlade Poljske i Mađarske idu tako daleko da traže “kontra revoluciju u EU” i otvaraju mogućnost primjene EU Ugovora, naravno s ciljem da se smanje ovlasti Bruxellesa. Lider liberala u Europskom parlamentu, jedan od uglednijih državnika Europe danas, bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt uputio je gotovo pa prijetnju istočnim državama prijedlogom o uvođenju dviju vrsta članstva u EU, punopravnog za one koji žele i obveze i prava, i pridruženog za one koji to ne žele. Ideje o “dvobrzinskoj EU” ponovno su u optjecaju.
Tijekom summita lideri Višegradske skupine dali su zajedničku izjavu kojom upozoravaju da se sve države treba tretirati jednako kod primjene i poštivanja EU zakona, vjerojatno misleći na sve glasnije kritike da se Komisija ne usudi djelovati protiv Francuske ili Njemačke kada one krše ta pravila. “Moramo djelovati zajedno i prevladati podjele. Integracija unutar manjih grupa država članica samo će slabiti EU i u unutarnjem i u globalnom smislu”, napisali su lideri Poljske, Češke, Mađarske i Slovačke. Oni oko pitanja izbjeglica predlažu načelo “fleksibilne solidarnosti” prema kojem svaka država sama odlučuje kakav će doprinos dati.
No, upravo ovakvo razmišljanje drugi u EU vide kao izbjegavanje odgovornosti. Upravo je ponašanje prema izbjeglicama izazvalo svađe na relaciji Istok – Zapad, pa i poruke poput one luksemburškog ministra vanjskih Jeana Asselborna da “Mađarsku treba privremeno izbaciti iz EU. Luksemburški premijer Xavier Bettel jučer je u Bratislavi morao smiriti situaciju te je rekao da smo “svi ista obitelj” i probleme treba riješiti unutar obitelji te da Asselborn nije govorio u ime Luksemburga kada je to rekao. Ovo je bio prvi neformalni summit od odluke o Brexitu, a takvih će sasvim sigurno biti više jer je odluka Britanaca da napuste Uniju primorala EU da počne rješavati neke probleme koje su do sada, radi očuvanja prividnog jedinstva, gurali pod tepih.
