Američki list The Washington Times objavio je analizu Maxa Primoraca u kojoj upozorava da geopolitičke napetosti u Bosni i Hercegovini ponovno rastu, što predstavlja izravnu prijetnju južnom krilu NATO saveza.
Dok je fokus svjetske javnosti usmjeren na Ukrajinu i Iran, politička situacija na Balkanu dosegnula je kritičnu točku zbog pokušaja centralizacije vlasti i narušavanja ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, ističe Primorac u tekstu koji u nastavku prenosimo u cijelosti.
Balkan ponovno kuha, a to predstavlja prijetnju za NATO.
Nemojte nas tjerati u rat, upozorio je bivši bosanski reisu-l-ulema Mustafa Cerić na nedavnoj javnoj raspravi povodom obilježavanja 30 godina od završetka rata između muslimana, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Ovaj je istup bio reakcija na otpor Srba i Hrvata pokušajima muslimana da svoju blagu demografsku većinu iskoriste kao oružje za centralizaciju državne vlasti pod svojom kontrolom.
Dok je pozornost svijeta usmjerena na Ukrajinu, Iran i Venezuelu, NATO se suočava s novom prijetnjom na svom južnom krilu. Poznata nam je tužna sudbina progonjenih kršćana u većinski muslimanskim državama, no ovo nije Bliski istok. Ovo je središte Europe.
Zajednički glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, više nije onaj slavljeni model kozmopolitskog multireligijskog suživota kakav je svijet vidio tijekom Olimpijskih igara 1984. godine.
Žene danas pokrivaju kosu. Nisu rijetki ni nikabi koji pokrivaju cijelo tijelo, nalik onima u Afganistanu. Džamije izgrađene zaljevskim novcem dominiraju vizurom grada. Bivši sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, požalio se da je “Sarajevo postalo isključivo muslimanski grad“.
Na Božić su strani islamisti doputovali u Bosnu i Hercegovinu kako bi polagali pravo na zemlju koju kršćani već 1.000 godina nazivaju svojim domom.
Prošle je godine zabilježen nagli porast antisemitskih incidenata. Sarajevska gradonačelnica otkazala je odavno planiranu Konferenciju europskih rabina, nazvavši njihovu prisutnost “moralno uvredljivom” jer okupator [Izrael] … provodi genocid nad nedužnim stanovništvom Gaze.
Nakon toga uslijedila je odluka Zemaljskog muzeja da proda svoju poznatu srednjovjekovnu Hagadu kako bi financijski pomogao Pojas Gaze, što je izazvalo osudu Američko-židovskog odbora.
Četrdeset i sedam izraelskih turista ostalo je odsječeno nakon što su njihove putovnice iz hotela nekako završile na gradskom odlagalištu otpada.
Muslimani u Bosni i Hercegovini održavaju bliske veze s Iranom, koji im je tijekom rata slao strane borce, uključujući i organizatora napada 11. rujna Khalida Sheikha Mohammeda.
Nekoliko dana prije nego što su Izrael i Sjedinjene Američke Države bombardirali iranska nuklearna postrojenja, muslimanski ministar obrane ugostio je iranskog generala radi “jačanja vojne suradnje između BiH i Irana“.
Radio Slobodna Europa razotkrio je radikalnu školu u iranskom vlasništvu u blizini glavnoga grada, što dodatno oslikava trajne veze s islamskom republikom. Cerić brani brutalni obračun tamošnjeg režima s prosvjednicima, odbacujući ih uz tvrdnju da oni “nisu autentičan glas naroda”.
Kako se bliže opći izbori, muslimanski lideri odbacili su pozive Hrvata i Srba na političku ravnopravnost. Islamistička Stranka demokratske akcije (SDA) najjača je oporbena stranka koja se bori za glasove muslimana.
Islamska deklaracija njezina utemeljitelja Alije Izetbegovića iz 1970. godine pozivala je na stvaranje panislamske države od Maroka do Indonezije, koja bi uključivala i Bosnu i Hercegovinu.
Zbog toga su ga komunističke vlasti osudile na zatvorsku kaznu. U jednoj od prijašnjih vlada, ministrica vanjskih poslova iz redova SDA Bisera Turković sastala se s Yusufom al-Qaradawijem, duhovnim vođom Muslimanskog bratstva, kojemu je egipatska vlada zabranila rad.
Trumpova je administracija označila Muslimansko bratstvo kao globalnu terorističku organizaciju.
Danas vlast obnašaju socijaldemokrati pod dominacijom muslimana, sljedbenici nekadašnjeg Saveza komunista. Komunistički je režim 1971. godine ustavom priznao “Muslimane” kao zasebnu naciju, čime je osigurao trajnu lojalnost među muslimanima u Bosni i Hercegovini.
Godine 1993. muslimani su promijenili ime u Bošnjaci. Iako su izborni suparnici, i socijalisti i islamisti teže državi u kojoj bi vladala muslimanska većina.
Kardinal Puljić za progon kršćana iz Sarajeva okrivljuje Sjedinjene Američke Države i Europu, koji “paze da ne iritiraju muslimane“. Doista, inozemni upravitelji u Bosni i Hercegovini desetljećima su favorizirali muslimane na štetu kršćana.
Brojeći tek 1,8 milijuna pripadnika, iskoristili su svoj (legitimni) status žrtava genocida kako bi pridobili potporu svjetske javnosti za kršenje mirovnog sporazuma i njegova obećanja o političkoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda: Srba, Hrvata i muslimana.
Ta izdaja leži u samom središtu stalnih srpskih prijetnji odcjepljenjem. Hrvati, prisiljeni dijeliti vlast s brojnijim muslimanima, suočavaju se s teškom diskriminacijom, što je dovelo do pada njihova broja za 60 %.
Sustav “jedan čovjek, jedan glas”, koji je nametnuo naš State Department, omogućuje muslimanima da sami biraju hrvatske predstavnike. Gubitak Hrvata, jedine prozapadske zajednice, doveo bi do toga da se NATO suoči s državom podijeljenom između prokremljskih Srba i bosanskih islamista.
Politički islam stvar je izbora za muslimane u Bosni i Hercegovini. Susjedne Albanija i Kosovo većinski su muslimanske zemlje, no uspjele su se oduprijeti opasnostima vjerskog radikalizma.
Kosovo, europska država s najizraženijim proameričkim stavom, nedavno je preselilo svoje veleposlanstvo u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem. Albanija je također proizraelski i proamerički orijentirana.
Trumpova administracija okončala je neuspjeli projekt izgradnje nacije u Bosni i Hercegovini i stvorila prostor za međunacionalne pregovore bez jednostranog uplitanja stranih birokrata.
Nastavak tvrdoglavosti bosanskohercegovačkih muslimana mogao bi izazvati gnjev predsjednika Trumpa, kojemu je predanost zaštiti progonjenih kršćana bila jedan od ključnih političkih stupova tijekom prvog mandata.
To je nedavno potvrdio i vojnim udarima na islamske teroriste koji su masakrirali kršćane u Nigeriji.
Budući da je u pitanju i stabilnost NATO-a, za Sarajevo bi bilo pametno da prestane ugnjetavati svoje kršćanske susjede, zaključuje Primorac u svojoj analizi.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
