Manje od sedam posto stanovnika danas puši cigarete. Kako je Novi Zeland došao do toga?

Novi Zeland zabilježio je najbrži pad pušenja otkako se prate ovi podaci, a autori nove studije smatraju da važan dio objašnjenja leži u kombinaciji tradicionalnih mjera kontrole duhana i šire dostupnosti manje štetnih alternativa cigaretama.

Prema istraživanju objavljenom u stručnom medicinskom časopisu The Lancet Regional Health, manje od sedam posto punoljetnih stanovnika Novog Zelanda danas puši cigarete. Istraživači također navode da je nakon 2018. godine broj pušača počeo opadati gotovo pet puta brže nego u prethodnom razdoblju.

Studiju pod nazivom „Ubrzano smanjenje pušenja na Novom Zelandu: pouke za strategije smanjenja štete od pušenja“ potpisuju profesori emeritusi Sveučilišta u Aucklandu Robert Beaglehole i Ruth Bonita, zajedno sa zdravstvenim savjetnikom Benom Youdanom. Beaglehole je ranije obnašao i dužnost direktora u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Autori navode da se ubrzani pad pušenja poklopio s razdobljem u kojem je korištenje e-cigareta postalo raširenije, kao i s odlukom Ministarstva zdravstva Novog Zelanda da ih podrži kao manje štetnu alternativu cigaretama i potencijalno sredstvo za prestanak pušenja.

Statistička analiza koju su proveli istraživači pokazala je da je upravo razdoblje nakon 2018. godine predstavljalo značajno ubrzanje pada pušenja u odnosu na ranije trendove. Da se dotadašnji tempo nastavio, Novi Zeland bi svoj cilj „Smoke-free 2025“ dosegnuo tek nekoliko desetljeća kasnije.

Istraživači ističu i važnu razliku između nikotina i štete povezane s pušenjem. Kako navode, bolesti povezane s pušenjem prvenstveno nastaju zbog izloženosti produktima sagorijevanja duhana, a ne zbog samog nikotina. Zbog toga smatraju da bi javnozdravstvene politike primarno trebale biti usmjerene na smanjenje korištenja zapaljivih duhanskih proizvoda, koji nose najveći zdravstveni rizik.

Naravno, uspjeh Novog Zelanda nije rezultat samo jednog pristupa. Zemlja je još od ratifikacije Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana 2004. godine uvela niz mjera, uključujući zabranu pušenja u javnim prostorima, zdravstvena upozorenja na pakiranjima cigareta i povećanje poreza na cigarete. Pušenje je i tada bilo u padu, ali sporijim tempom nego nakon 2018. godine.

Prema zaključku studije, tradicionalne mjere kontrole duhana mogu dati još bolje rezultate kada se kombiniraju sa strategijama smanjenja štete. Održavanje jasnog fokusa na smanjenje štete od zapaljivih duhanskih proizvoda bit će ključno za nastavak napretka, navode autori. Također upozoravaju da su za daljnje smanjenje pušenja potrebne ciljane intervencije i regulatorni okvir koji će različite nikotinske proizvode tretirati u skladu s razinom rizika koji nose.

 





Komentiraj: