Lješnjaci unosan posao u BiH ako se radi planski

Uzgoj lješnjaka mnogo je isplativiji od bilo koje druge poljoprivredne kulture s obzirom na to da kilogram očišćenih lješnjaka na tržištu u prosjeku stoji 20 KM, a neočišćenih upola manje.

No, iako je njegova proizvodnja jako unosan posao, uzgoj lješnjaka na našim prostorima i dalje je poprilična nepoznanica. Podneblje u kojem se nalazi BiH idealno je za tu kulturu, ulaganja su minimalna, a lakše ga je uzgojiti nego brojne druge kulture.

Nema organiziranog otkupa

-“Sve se veći broj poljoprivrednih proizvođača na području USŽ-a odlučuje na uzgoj i proizvodnju lješnjaka”, kazali su za Nezavisne iz Poljoprivrednog zavoda USŽ-a.

Prema riječima Edhama Hodžića, ravnatelja te ustanove, uzgoj lješnjaka može biti unosan i perspektivan uz uvjet da se poznaju i poštuju uzgojne mjere kako bi ova vrsta proizvodnje bila rentabilna. Hodžić je istaknuo kako su plodovi lješnjaka iznimno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena doseže i do 6 KM.

“Poljoprivrednim proizvođačima preporučio je da se dobro upoznaju sa svim čimbenicima ove proizvodnje pa tek onda upuste u nju”, kazao je Hodžić i dodao da se većina proizvođača u USŽ-u odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova umjesto da se lješnjaci uzgajaju tako da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose.

“Iako postoji povećano zanimanje za uzgoj lješnjaka na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su jako male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama”, istaknuo je Hodžić.

Stručnjaci napominju kako bi lješnjake trebalo prvo naučiti uzgajati pa tek onda krenuti u proizvodnju.

“Perspektiva uzgoja ove kulture je svijetla i može biti održiva uz uvjet da se poštuju sve uzgojne i agrotehničke mjere kako bi ta proizvodnja bila rentabilna. Dakle, cijela priča je u tome da se nauče svi rizični čimbenici proizvodnje, odnosno da se dobro upozna ta vrsta proizvodnje pa da se tek onda kreće u nju. Ako idemo s kalkulatorom u proizvodnju, onda ćemo sigurno imati problema, ali ako idemo s određenim predznanjem i znanstvenim pristupom, onda to može biti i održivo i unosno”, upozoravaju stručnjaci.

Lako skladištenje

Lješnjak je lako skladištiti, tj. ne mora se kao i drugo voće prodavati odmah nakon branja, već može stajati mjesecima i to je, prema mišljenju upućenih, najveća prednost te kulture, prenosi Večernji list BiH.

Prva godina zahtijeva najviše ulaganja zbog nabave sadnica, a puni prinos daje tek nakon devet ili sedam godina.

(www.jabuka.tv)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.