Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak je usvojila posebnu uredbu koja bi trebala omogućiti pojačani nadzor nad poslovanjem velikih poslovnih sustava u tome entitetu, a federalni premijer Fadil Novalić potvrdio je kako je riječ o odgovoru na izazove nastale zbog krize u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama-kćerima koje posluju u BiH.
Dokument pod nazivom Uredba o postupku izvanrednog nadzora u gospodarskim društvima od sistemskoga značaja za FBiH zapravo je neka vrsta ‘Lex Agrokor‘, a odnosi se na povezane tvrtke odnosno sustave koji imaju najmanje tisuću zaposlenih i ostvaruju promet od najmanje 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 250 milijuna eura).
U izjavi za agenciju Fena premijer Novalić je kazao da uredba sadrži mehanizme sukladne stanju u Federaciji BiH, pri čemu se u cijelosti poštuje neprikosnovenost privatne imovine. Dokument je nastao na temelju dosadašnjega nadzora nad poslovanjem Agrokorovih tvrtki u BiH te konzultacija s privremenim povjerenikom hrvatske vlade Antom Ramljakom, čiji je prvenstveni cilj bio zaštititi dobavljače i zaposlene.
“S druge strane, s obzirom na to da smo mala, otvorena ekonomija veliki korporativni sustavi imaju značajan utjecaj na gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost i moramo naći način zaštite sustava, a da pri tome poštujemo načela tržišne ekonomije. Upravo to smo i uradili kroz uredbu”, kazao je Novalić.
Iako je nakon uvođenja privremene uprave u Agrokor postojala dobra komunikacija vlasti u BiH i tvrtki pogođenih tom krizom, Novalić upozorava da postoje i drugi čimbenici koji utječu na razvoj događaja, pojašnjavajući da misli prije svega na povjeritelje izvan BiH.
“Budući da nedavna zbivanja vezano za aktiviranje jamstava donose značajnu nesigurnost po pitanju razumijevanja cjelokupnih rizika, smatramo da je upravo sad najbolji trenutak da uvedemo i zakonsku mjeru pojačanoga nadzora”, kazao je Novalić, sugerirajući kako je izravni povod za donošenje uredbe pokušaj Sberbanke da se domogne vlasničkoga udjela Jamnice u Sarajevskom kiseljaku.
Uredba je definirala pojam sustava osnovne i povezanih pravnih osoba, a izvanredni nadzor u njihovu poslovanju odnosi se na primjenu važećih propisa i zakona koji može biti uveden na prijedlog odgovarajućega ministarstva u slučaju nelikvidnosti.
U takvim se slučajevima otvara mogućnost imenovanja vladina povjerenika i definiraju njegove ovlasti te otvara mogućnost uspostave odbora povjeritelja kao i pojačanoga nadzora radi redovitoga izmirenja financijskih obveza.
Novalić je izričit u konstataciji kako uvođenje instituta privremenog upravitelja ne znači da vlada preuzima upravljanje nekim gospodarskim subjektom, nego samo osigurava pojačani nadzor.
(Hina)
