Kutle: Potražnja za kreditima u BiH na veoma niskoj razini zbog straha od budućnosti – Jabuka.tv

Kutle: Potražnja za kreditima u BiH na veoma niskoj razini zbog straha od budućnosti

Bankarski sektor danas je dovoljno likvidan, ali je, nažalost, potražnja za kreditima u BiH na veoma niskoj razini zbog straha od budućnosti koji je Covid uvukao u sve pore života, kaže Širokobriježanin Berislav Kutle, predsjednik Udruge banaka BiH.

U razgovoru za Nezavisne novine, on također ističe da su banke u BiH dovoljno spremne za privlačenje stranih investicija te da su politička situacija u zemlji i politička nesigurnost koja iz tog proizlazi početak i rješenje tog problema.

Dodaje kako je bitno održati samoodrživost bankarskog sektora, da je normalno da središnji registar bude u Centralnoj banci, jer je tamo i središnji račun kredita, te da bez jedinstvenog računa nije moguće poslovati po principima Europske unije.

Koliko je pandemija virusa korona utjecala na bankarstvo? U kakvoj situaciji je bankarski sektor u BiH u ovom trenutku?

KUTLE: Bankarski sektor, kao najorganiziraniji segment društva, promptno je reagirao na početku krize i kao takav ostao siguran, stabilan i samoodrživ, što je najvažnije za buduće poslovanje svih subjekata u državi.

Pandemija nam je svima pokazala da ne upravljamo budućnošću kako smo mislili da možemo. Kao takva, uvela nas je u jedan novi svijet, novi način života u kojem moramo zaboraviti kako je nekad bilo. Kao takva, donijela je novine u načinu poslovanja – digitalizacija – rad na daljinu koji će ubrzano postati temelji budućeg rada. Bankarski sektor prilagodio se novim uvjetima poslovanja i svojom strategijskom promjenom spremno dočekuje sve buduće događaje.

Rekli ste da je model ovakvih moratorija najbolji za BiH, zbog čega?

KUTLE: Model moratorija je za bh. subjekte bio najoptimalniji, jer je omogućio da svi pravni subjekti koji su ostali bez dijela ili svih prihoda (zbog pandemije) i fizičke osobe bez plaće konzumiraju moratorij. On je, kao takav, produžavan na razdoblje koji tolerira EBA i u realnoj situaciji će se razmatrati dalje poslovanje tih subjekata.

Govorili ste i da je bankarski sektor likvidan, hoće li ostati tako?

KUTLE: Bankarski sektor danas je dovoljno likvidan, sposoban da ispuni potrebe svih subjekata koji ispunjavaju temeljne kriterije za odobravanje kredita. Nažalost, potražnja za kreditima u BiH je na izrazito maloj razini, zbog straha od budućnosti koje je Covid uvukao u sve pore života.

Kada je riječ o poslovanju banaka u BiH, stječe se dojam da banke baš i ne žele dijeliti podatke o svom poslovanju, osim onih zakonom obaveznih. Koliko su banke u BiH transparentne?

KUTLE: Razmišljanja kako banke u BiH nisu transparentne u prezentiranju svojih pokazatelja ne piju vodu iz jednostavnog razloga što su po definiciji poslovanja dioničkih društava svi podaci o poslovanju javni i kao takvi su dostupni. Može se samo stvoriti pogrešan dojam, jer je poslovanje banaka jedno od najsloženijih i običnom građaninu, bez dodatnih znanja, izgleda komplicirano.

Koliko bi veća transparentnost bankarskog sektora u BiH utjecala na privlačenje investicija u BiH?

KUTLE: Za privlačenje stranih investicija banke su dovoljno spremne. To pokazuje i vlasnička struktura banaka, koja je već sada preko 90 posto strana investicija. Za veće, poželjno privlačenje tih investicija, banke su najmanji problem. Politička situacija u zemlji i politička nesigurnost koja iz toga proizlazi je početak problema i rješenja istog.

Posljednjih dana, posebno kada je riječ o aranžmanu s MMF-om, dosta govora bilo je i o registru računa fizičkih osoba. Treba li taj registar biti pod okriljem Centralne banke BiH?

KUTLE: Kad govorimo o registru računa fizičkih osoba, jedino normalno i svrsishodno je da on bude u Centralnoj banci, jer je tamo i središnji račun kredita. Bez jedinstvenog računa nije moguće poslovati po principima EU niti ispunjavati temeljne elemente sigurnosti počevši od sprječavanja pranja novca pa nadalje.

Profit bankarskog sektora u 2020. godini bio je oko 230 milijuna KM, nakon 360 milijuna u 2019. Kazali ste da se onima koji gledaju povrat na kapital praktično ne isplati poslovati u BiH. Može li ovo proizvesti ozbiljnije posljedice?

KUTLE: Profit banaka je posljedica uspješnog ili neuspješnog ostvarenja temeljene funkcije poslovanja i kao takvog ga treba sagledavati. U prošloj godini on je (očekivano) bio manji za 50 posto. Kao takav, pokazatelj je da se pogoršala financijska i gospodarska situacija u državi. Samo jedan od pokazatelja tog stanja je profit u bankama. Bankarski sektor aktivno razmišlja i na taj način djeluje kako bi predvidio daljnje događanje u državi i pronašao način kako optimalizirati poslovanje svih subjekata u novonastalim okolnostima koje će još najmanje godinu dana biti glavni korektor poslovanja.

Cilj bankarskog sektora je optimizirati poslovanje svojih klijenata, bilo fizičkih ili pravnih osoba, kako bi svi skupa nakon ovog prvo ostali živi, a onda imali sve parametre za poslovanje u budućnosti. Nitko ne može očekivati u ovakvoj situaciji veću profitabilnost. Bit je održati samoodrživost bankarskog sektora, likvidnost, solventnost kako bi mogao vršiti svoju misiju. Jasno je da treba raditi na svim preduvjetima kako bi se i profitabilnost kao posljedica dobrog poslovanja vratila na potrebnu razinu, zaključio je Kutle u razgovoru za Nezavisne novine.

(www.jabuka.tv)


26 komentara

    • Kao korisnik bilo kakvih usluga trebali bi bit besplatni prikljucci : vode ,struje interneta , kredita da nas pocaste kao korisnike dobrodosli u nasu tvrtku.. jer se takve usluge samo kod nad naplacuju. Tek toliko da znate… a usluge prikljucka uzimaju sebi jer ih nema ko kontrolirat… kao sto se neisplacuje porodiljni a vodi se u budzetu da se idplacuje .. kriminalisticka organizacija hdz na celu sa Covicem

  • Dok ovaki daju ovake nebulozne izjave što reć. Netransparentni,ne podliježu fiskalizaciji alo ,3 km jedna nalog itd itd

  • ‘ajde ne lupetaj, tako to onoga.
    Da bi dobio kredit i gaće na štriku trebam založiti i pola sela mi treba biti jamac. K’o da dajete novac bez kamate?
    UVJETI vam ne valjaju. Nisu povoljni krediti. Lihvarski su. Vi se od kamatara razlikujete samo po tomu što tražite više papira nego oni.
    A u svemu drugom ste nepovoljniji.

  • “Bankarski sektor, kao najorganiziraniji segment društva…” izvali drug Kutle i ostade živ. Pa u UniCredit banc,i kojom je on upravljao čitav svoj život, dok nije dobio nogu u guzicu zbog korupcije, moraš čekati u redu i po sat vremena kako bi obavio jednu najjednostavniju transakciju. Poslije te transakcije slijedi druga koju možeš obaviti sutra i tako dvadesetak transakcija koje su potrebne za najjednostavniji oblik običnoga kredita. To se nije u mogućnosti obaviti u jednom mjesecu. Temeljni kriteriji za odobravanje kredita su postavljeni po pricipu podobnosti zaposlenika iz državnih i javnih institucija i rijetko tko im može ispuniti uvjete iz privatnog sektora, bolje reći nitko. Poslovanje banaka je jedno od najjednostavnijih, a ne najsloženijih, oblika poslovanja, daš novac i osiguraš siguran povrat uz kamatu koja je na granici zelenašenja i izmišljene usluge naknada koje graniče sa nebulozom. Bankarski sektor je davno privatiziran, a domaćem je onemogućen bilo kakav rad, svjedoci smo uništenja domaće Hercegovačke banke d.d. Mostar u koju su ovi iz OHR-a upali tenkovima i nikada ju nisu likvidirali niti još pronašli krimen u poslovanju, a čemu je i drug Kutle aplaudirao iz janjičarske podaničke pozicije upravitelja stranoga kapitala u Zaba-i. Centralni registar računa i kredita nije domaća pamet, već je nametnuta kontrola od strane USA, kako bi mogli kontrolirati sve novčane tijekova u zemlji i prema inozemstvu. Sve izmišljene naknade u bankarskom poslovanju treba ukinuti i njihovu primjenu u praksi zabraniti, a kamate vezati za kamate na međunarodnom tršištu kapitala, što mora biti posao domaćih političara, kroz institucije Centralne banke i Ministarstva financija, a ne prepuštati to pojedinačno svakoj banci, pa neka se izvole boriti za klijente. Uz iste ili slične uvjete osiguranja plasmana ne može biti duplo ili troduplo veća kamatna stopa pod izlikom financijskog rizika, kamatnog rizika ili zelenaškoga rizika. Kutle kao mali pijun i bespogovorni izvršitelj naloga svojih inozemnih poslodavaca nema kapaciteta to shvatiti, pa ne može biti niti relevantan sugovornik na ovu temu, a niti ima nivo obrazovanja to prezentirati stručnoj javnosti.

  • Smanjite kamate!!!Najveći lopovi su banke.Narode ne diži kredite dok ne smanje kamate,kao u EU,sve što pričaju je laž,i profit za strane banke!!

  • Ćuj potražnja za kreditima pa stavite kamate iste ko i u EU pa će bit potražnja a ne 7,8,9,% ćista pljačka u EU na stambeni kredit kamata od 1,5 do maksimum 2% a kolka je ovde pa sraćunaj

  • Bera je krivac za mnogo šta. Ugrađivač u kredite i firme. Snosi i snositi će odgovornost kao netko, tko je mogao,a nije pomogao; kako svom čovjeku,tako ni svom kraju.
    Samo je sebe gledao. Pljuc.

  • Pa on je 65 godina, kako to da nije u mirovini???Ili onaj tko radi za strani kapital ne ide nikad u mirovinu??? O lihvarenju banaka da i ne govorimo…Rade protiv svog naroda. kako Muslimani imaju svoje banke bez kamata ili s vrlo simbolicnim kamatama, a “nasi” nas deru ko Mujo janjce…

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.