Kutle: Nije realno očekivati rast kamatnih stopa

O tome je li rat u Ukrajini ugrozio bankarski sektor, za Dnevnik 2 Federalne televizije je govorio Berislav Kutle, direktor Udruge banaka BiH.

Rat je svima donio nemir u duši i on će trajati sve dok taj rat bude trajao, pogotovo što smo bili svjedoci rata u BiH i svih negativnih posljedica koje je donio. Zbog toga su i u početku krize bili redovi u BiH ispred Sberbanke jer se s njom povezivala Rusija. Na našu sreću, Rusija i Sberbanka već od 2014. nemaju nikakve veze jer su već te godine bile sankcije Rusiji, a Sberbenka, koja je poslovala u okviru banke u Austriji, dovoljno je dobro poslovala – čak među najboljim u BiH – i nikakvog razloga nije bilo da ima problema. No, jasno je da je to lako reći – kad ljudi vide sve negativne vijesti. Htjeli su se i uvjeriti. Tu su reagirale i agencije jer Sberbanku su mogli uništiti samo njeni klijenti – ako svi odjednom pokušaju doći do onoga što nije moguće. Sberbanke su sad u vlasništvu domaćih banaka, podsjetio je Kutle.

Povučeni veći depozit iz banke jako je teško ponovo vratiti

Redovi i gužve ispred Sberbanke krajem proteklog mjeseca zabrinuli su mnoge. Klijenti su bili zabrinuti da bi, zbog sankcija ruskoj banci, mogli ostati bez ušteđevina. U međuvremenu, entitetske agencije su na vrijeme reagirale.

Nema razloga za paniku, naglašava struka.

Banke u BiH imaju dovoljno novca – nažalost i više, kaže Kutle, nego što je potražnja za kreditima:

Uvijek na CBBiH ima onoliko novca koliko je obavezna rezerva, viška toliko novca na koje banke plaćaju negativnu kamatu. U BiH banke jedva čekaju neke razvojne mogućnosti, kako bi taj novac upotrijebile, naglasio je.

Nije realno očekivati rast kamatnih stopa, ističe Kutle, ni u kratkoročnom ni u srednjoročnom razdoblju – to je ova godina i naredna godina. Dva su razloga, kaže on.

U ovoj godini je ponuda novca u BiH puno veća od potražnje i kamatne stope su jako niske. Stambeni krediti su po nižim kamatnim stopama nego u jednom dijelu EU-a. Banke jedva čekaju da plasiraju svoj novac. Druga stvar je povećanje cijene novca EU-a. ECB bi po čistim ekonomskim kategorijama trebala povećavati kamatnu stopu je inflacija je sve veća, ali zbog situacije u Europi, prezaduženosti, zbog toga što ECB svake godine tiska 700-800 milijardi eura novca bez pokrića – teško je očekivati u ovoj godini povećanje kamatnih stopa u eurozoni. U Americi će to povećanje kamatnih stopa biti do nekih 0,5 posto, ali na našem tržištu se to neće moći osjetiti, rekao je.

Kutle je objasnio i što se događa kada netko ima više od 50.000 maraka, koliko jamćči Agencija za osiguranje depozita.

To je stvar zakonodavne regulative. 50.000 maraka je po pojedinom ulogu, ostali dio bi došao u masu banke koja propada. Ali mi nemamo indicije da je neka banka u lošijem položaju nego što je bila u prošlom razdoblju niti se ova kriza može odraziti na kvalitetan rad banarskog poslovanja. Ona će se odraziti, ako dugoročno bude trajala, na profitabilnost bankarskog poslovanja jer svi klijenti koji rade s bankama imat će svojih problema zbog raznih poskupljenja, a naročito energenata, a to znači povećanje inflacije. Kupovna moć se neće moći tako povećavati da može parirati povećanju cijena i jasno je da u toj stagnaciji i inflaciji će banke ostvarivati manju profitabilnost, a ona nema veze sa stabilnosti i sigurnosti novca, zaključio je Kutle.

(www.jabuka.tv)

2 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.