Kruha bez alata: Hercegovački učenici radije bez posla nego u zanat

Iako su u Trebinju trenutno deficitarna zanimanja građevinske struke trećega stupnja, poput zidara, tesara, armirača, vodoinstalatera, ali i varilaca, kao i svih zanimanja potrebnih najvećem privrednom gigantu Hercegovine – “Industriji alata SL”, škole za ove obrazovne profile svršeni osnovci ne žele upisivati.

Svake godine vodimo razgovore s rukovoditeljima privrednih subjekata koji potražuju ova zanimanja, kao i s direktorima trebinjskih škola u vezi s ovom problematikom, ali je i pored svega slaba zainteresiranost za ove škole, pa se ne pojavljuju ni na burzi rada, kaže Dragan Popović, direktor Ureda za zapošljavanje u Trebinju, pišu Nezavisne novine.

On je, radi nadilaženja ovoga problema, nazočio sastanku u Centru srednjih škola Trebinje. Tamo su, osim direktora trebinjskih srednjih škola i predstavnika školskih odbora, bili i predstavnici Privredne komore RS, nadležnih odjeljenja iz Gradske uprave, Agencije za razvoj malih i srednjih poduzeća i Agrarnoga fonda, a zaključeno je da se mladi ljudi moraju više animirati za deficitarna zanimanja, te im u tom smislu ponuditi optimalna rješenja za upis u narednoj školskoj godini.

I Vasiljko Škrivan, direktor Centra srednjih škola Trebinje, kao i njegove kolege, te druge dvije srednje škole su, kako kažu, svjesni da se u Trebinju već godinama u srednje škole upisuju generacije na zanimanja koja su suficitarna, dok se istodobno ne pokazuje zainteresiranost za zanimanja koja nedostaju, prvenstveno trebinjskoj privredi.

Svjesni smo da je neophodno približiti potrebe tržišta rada i onoga što škole mogu i nude, kako bi sljedeće godine upis bio urađen na način da se što više približe želje i potrebe privrede i učenika, a da škole mogu proizvesti takva zanimanja, kaže Škrivan i dodaje da su od resornoga ministarstva dobili preporuke da se poveća broj učenika na trogodišnjim zanimanjima, odnosno upis na zanate.

Kaže da će njihova škola u narednoj školskoj godini ponuditi zanimanja koja se u Trebinju nisu nikad nudila: pekar, mesar i slastičar, u strukama poljoprivrede i prerade hrane, odnosno u struci ugostiteljstva i turizma.

Direktor Srednje tehničke škole Darko Rakić kaže da su za narednu školsku godinu, osim četverogodišnjih škola, planirali jedno zanatsko odjeljenje kombinirane struke – strojarskoga i elektro smjera, a koje bi bilo potrebno za Industriju alata.

Mi smo prije nekoliko godina imali natječaj za zanatsko odjeljenje smjer varilac, ali uopće nije bilo zainteresiranih učenika, pa smo te godine izgubili jedno odjeljenje jer učenici većinom žele u tehničke škole, a nevoljko na zanat, samo ako ne mogu na četverostupanjski smjer, kaže Rakić, koji smatra da su djeca u osnovnim školama adekvatno animirana za upis na deficitarne smjerove.

Veselin Savić iz Područne jedinice Privredne komore Trebinje kaže da postoji jaz između želja djece i potrebe privrede, uz ograničavajući čimbenik kadrovskih mogućnosti škola, ali da se treba raditi na animiranju za trostupanjska zanimanja, kao i na adekvatnom stjecanju praktičnoga znanja učenika.

Kaže da je zadatak Privredne komore da se napravi veza između škola i privrede i tu će se u narednom periodu raditi malo više, kako bi se eliminiralo nerazumijevanje, navode Nezavisne.

(www.jabuka.tv)

12 komentara

  • Sigurno su *dobro plaćena zanimanja*.Anonimusi,zašto rade u Njemačkoj?Plati,pa se rugaj.Trebali bi zaraditi barem za tri generacije naših robovlasnika.

  • Sta je vama budale jedne. Idem ja u moju Zupaniju u moju opcinu u Siroki Brijeg tamo me klima ljeti hladi a zimi grije i polako kafica Gloria itd. Ko je lud raditi na hladnoci i cica zimi. Tako je u mome Sirokoma ali samo nama povlastenima.

  • Djeca vide da ima dobrih poslova sa super plaćom a ne radiš ništa puno, a i rade ih osobe koje se nisu baš nešto pokazale u školi tako da zaKaj bi se lomili preveĆ, ako se može u EP zaposliti puno osoba koje nemaju odgovarajuću školsku spremu a i nije baš da njih treba EP, zašto bi se dječica trala

  • Istina je da su zanati i traženi a i sve više plaćeni čak i kod nas a na zapadu odavno. Problem je što roditelji djecu već od završetka rata uče odnosno govore im nećeš ti raditi i “mučiti” se kao mi itd. a zanatska zanimanja su ismijana i ljudi odnosno djeca koja bi ih htjela naučiti i baviti im se su ismijani i odmah ponižavani od od onih koji su najglasniji kako treba ići odavde a ne znaju se sami ni najesti. Ti najglasniji rade u Njemačkoj za minimalac od 1150 eura najniže poslove čišćenja i pranja koje nitko neće da radi i dok plati stan i hranu ostane i dužan.Na zapadu dobru plaću imaju zanatlije ali koje znaju raditi a tko zna raditi i hoće ima ovdje posla prekoglave i novaca…ali je kod mladih stid gdje ću raditi nešto gdje se mogu isprljati ili ne daj Bože oznojiti bez obzira koliko plaćaš na svoje oči sam bezbroj puta vidio da mladi odbijaju posao od 2000 KM neto i više čak sa punim osiguranjem i hranom i prihvaćaj 700-800 trgovina,kafić…da budu coll i in ne prljaju se i znoje….

  • Siroki.To sto kazes da u Njemackoj niko nece i naj nizi poslovi da su ciscenje …lazes..u Njemackoj dva puta u tjednu po 4 h ciscenja dobijws 450 e a radi tako svaki da pzno radno vrijeme koliko je to??? Ovo nije cula rekla kazala,vec 100% istina.A ti reci da nije istina da u elekticnom i zupaniji nerade osobe sa SSS bez ikakva znanja i tim da su bili naj losiji ucenici.Zasto onda ko dobro uci da tereti ko magarac !!!???

  • Dobar majstor i li dobar pomoćnik uvijek ima posla preko glave al problem neće nitko da radi i neće da se potrudi da nešto nauči

  • Jel to satnica cistacice u njemackoj 50€?????? Ali to je ujedno rad na crno opasno zar ne!! Tamo radite dva posla da prizivite mogli ste i ovde jednu smjenu u namexu a drugu u mabe

  • Tri puta tjedno i mjesecno 450€ s tim da nisi osiguran i to je neoporezivo. A nasi tamo prihvacaju sve dok svabe nece. Bio sam tamp dosta dugo i cim im se neda radit nesto svabonuzme bolovanje i na kraju otkaz. Tamo tegle nasi i ostali auslenderi. A placena je dobro samo baustela. Ostali pislovi, pranje, ciscenje, konobarluk to ispod prosjeka lao i kod nas. 1100 € je nista kao kod nas 800KM.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.