Konaković u Dubrovniku: BiH prolazi kroz najozbiljniju krizu od Daytona

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na Dubrovnik Forumu da se Bosna i Hercegovina suočava s najozbiljnijom krizom od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Sudjelujući na 19. međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum, održanoj 26. i 27. lipnja pod nazivom Doba multipolarnosti: puno smjerova, jedna budućnost, Konaković je govorio o sigurnosti i budućnosti zapadnog Balkana.

Ocijenio je kako aktualna kriza u BiH nije prvenstveno etnička, nego geopolitička te ju je povezao sa snažnim ruskim utjecajem na političke procese u zemlji.

Prema njegovim tvrdnjama, europski put Bosne i Hercegovine i sredstva iz Plana rasta Europske unije blokiraju secesionističke politike predvođene predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Upozorenje na ruski utjecaj i secesionizam

Konaković je ustvrdio da Dodik predstavlja ključnog nositelja ruskog utjecaja u BiH, navodeći kako se u posljednjih godinu i pol osam puta službeno sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Istaknuo je i da Dodik Rusiju javno naziva najvažnijim saveznikom Republike Srpske te da, prema njegovoj ocjeni, kontinuirano blokira europske reforme, državne institucije i provedbu Plana rasta.

Međunarodna zajednica mora jasno prepoznati da se ne radi o uobičajenim političkim nesuglasicama, nego o organiziranom pokušaju destabilizacije Bosne i Hercegovine i regije kroz secesionističku politiku koja ima snažnu potporu Moskve.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, poručio je kako bi svaki pokušaj jednostrane secesije predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti cijele regije.

Pomirenje nije moguće bez prihvaćanja sudskih činjenica

Dio obraćanja posvetio je procesu pomirenja u regiji, navodeći da ono nije moguće bez prihvaćanja činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova.

Konaković je ustvrdio da se u dijelu regije i dalje negira genocid u Srebrenici, veličaju ratni zločinci i pruža zaštita pravomoćno osuđenim počiniteljima ratnih zločina.

Posebno je prozvao Srbiju, navodeći primjer Novaka Đukića, osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji, koji se nalazi u Srbiji i ne izdržava pravomoćno izrečenu kaznu.

Istinsko pomirenje nije moguće graditi na negiranju genocida, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca, nego isključivo na poštovanju međunarodnog prava, sudskih presuda i dostojanstva svih žrtava.

Pozitivni primjeri suradnje s Hrvatskom

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, Konaković je izdvojio nekoliko pozitivnih primjera bilateralne suradnje:

• izmjene Zakona o strancima kojima se otvara mogućnost izdavanja posebnih viza profesionalnim vozačima
• novi Ugovor o graničnim prijelazima
• Međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske

Istodobno je upozorio kako iz Hrvatske i dalje dolaze poruke pojedinih političkih grupacija i pojedinaca koje, prema njegovoj ocjeni, zadiru u ustavni poredak BiH kroz zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta i ideje o preustroju zemlje.

Izrazio je nadu da će i u Zagrebu i u Beogradu prevladati politike usmjerene na međusobno uvažavanje, stabilnost i europsku budućnost regije.

Bosna i Hercegovina zbog takvih nasrtaja na svoj ustavni poredak spava s jednim okom otvorenim.

Poziv međunarodnim partnerima

Konaković je ocijenio kako BiH ima povijesnu priliku ubrzati europske integracije zahvaljujući Planu rasta Europske unije i procesu postupne integracije.

Upozorio je, međutim, da bi ta prilika mogla biti izgubljena ne prepoznaju li međunarodni partneri politike koje blokiraju europske reforme.

Na kraju je pozvao Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i ostale međunarodne partnere da ostanu snažno angažirani u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

Na panelu su, među ostalima, sudjelovali ministri vanjskih poslova Hrvatske, Crne Gore i Albanije, članica Europskog parlamenta Željana Zovko te predstavnici Vijeća za regionalnu suradnju i austrijskog Ministarstva za europske i međunarodne poslove, prenosi Fena.

(www.jabuka.tv | Foto: Armin Durgut/PIXSELL)