Koliko osoba je u 2020. godini steklo pravo na državljanstvo BiH?

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su pojasnili su koliko je osoba ove godine steklo pravo na bh. državljanstvo.

Državljanstvo BiH po podrijetlu u ovoj godini su stekla sva djeca čija su oba roditelja u trenutku rođenja imala državljanstvo BiH, bez obzira na to jesu li rođeni u Bosni i Hercegovini ili inozemstvu. Oni koji su rođeni u Bosni i Hercegovini su evidentirani u odgovarajuće matične knjige, a za one koji su rođeni u inozemstvu podnose se zahtjevi za naknadni upis nadležnim matičnim uredima u Bosni i Hercegovini.

Ako su rođeni poslije 1. siječnja 1998. godine upis se vrši automatski, a ukoliko su rođeni prije stupanja na snagu zakona o državljanstvu BiH donosi se rješenje o naknadnom upisu. Ukoliko je dijete rođeno u inozemstvu, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj mu je stranac može se do navršene 23 godine prijaviti nadležnom tijelu radi evidentiranja državljanstva po porijeklu u matične knjige, navode iz MCP BiH.

Ukoliko je dijete rođeno u inozemstvu prije 1. siječnja 1998. godine, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj državljanin neke od republika bivše SFRJ smatra se državljaninom BiH. (nema ograničenja za evidentiranje do navršene 23 godine). Ovo je regulirano člankom 4. stav 1. točka 4. Zakona o državljanstvu BiH – Prečišćeni tekst ”Službeni list Republike BiH” br.30/96). Sve ove osobe su preuzete u državljanstvo BiH Zakonom o državljanstvu BiH koji je stupio na snagu 1. siječnja 1998. godine.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nema podatke o broju osoba koja su stekla državljanstvo BiH podrijetlom, koji su rođeni u Bosni i Hercegovini. Nemamo podatke ni o broju osoba koja su stekla državljanstvo BiH po podrijetlu, a koja su rođena u inozemstvu poslije 1. siječnja 1998. godine jer se upis vrši automatski. Sigurno da je veliki broj osoba koje su rođenjem u inozemstvu stekle državljanstvo BiH, ali to nije prijavljeno nadležnim tijelima BiH, jer ispunjavaju uvjete za neko drugo državljanstvo i upitno je hoće li bilo kad pokrenuti postupak za evidentiranje svog državljanstva BiH u matične knjige.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine posjeduje samo podatke za osobe koje su državljanstvo BiH stekla po propisima BiH, jer se obvezno donosi rješenje koje se uz kopiju spisa u roku od tri dana po donošenju dostavlja Ministartsvu civilnih poslova BiH. Ukoliko Ministarstvo civilnih poslova BiH smatra da nisu ispunjeni uvjeti za naknadni upis o tome u pisanoj formi obavještava nadležno tijelo u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Obavijest sadrži mišljenje o načinu primjene uputa u konkretnom slučaju. Međutim ne evidentira se posebno pravni osnov za naknadni upis, a može biti: podrijetlo, rođenje na području BiH, naturalizacija, boravak/prebivalište državljana SFRJ na teritoriju BiH na dan 6. travnja 1992. godine.

U 2020. godini je izvršen naknadni upis činjenice državljanstva BiH za 1.112 osoba, dodaju u odgovoru.

Iz koje države je najviše onih koji su tražili državljanstvo na osnovu podrijetla?

Kada je u pitanju naknadni upis činjenice državljanstva irelevantno je ima li i u kojoj državi podnositelj zahtjeva boravak/prebivalište. Taj podatak se ne evidentira. Evidentira se podatak o državi rođenja. U ovoj 2020. godini do sada je evidentirano 1.112 rješenja o naknadnom upisu. Od ovog broja 429 osoba je rođeno u Srbiji, 289 u Hrvatskoj, 236 u Bosni i Hercegovini, 58 u Sloveniji, 32 u Njemačkoj, 17 Austrija, po 6 SAD, Crna Gora i Makedonija itd. Ističemo da veći broj osoba koje stiču državljanstvo Njemačke ili Austrije moraju podnijeti zahtjev za naknadni upis, a zatim se odreći državljanstva BiH, jer im to traže nadležni organi ovih država.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.