Poremećaji spavanja tijekom toplih noći raširena su smetnja kod mnogih ljudi, što navodi na pitanje – koji je prag topline koji smanjuje kvalitetu sna?
Znanstveno istraživanje koje je uključivalo 50 volontera starijih od 60 godina u Bostonu dalo je uvid u najbolju temperaturu spavanja za starije osobe. Utvrđeno je da je optimalni raspon za miran san od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva, pokazali su rezultati tog istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Science of The Total Environment.
Znatan pad učinkovitosti spavanja iznad 25 Celzijevih stupnjeva
Kako su temperature eskalirale s 25 na 30 stupnjeva, učinkovitost spavanja (vrijeme provedeno u snu nakon odlaska u krevet) pala je za 10 posto. Taj je pad znatan, jer prethodne studije povezuju pad učinkovitosti spavanja od 10 posto s oštećenom kognitivnom funkcijom, povećanim stresom, tjeskobom, umorom i poremećenom razinom šećera u krvi.
S obzirom na rastuće noćne temperature zbog globalnog zatopljenja, ključno je poboljšati mjere toplinske udobnosti, posebno u domovima za starije osobe i javnim stambenim objektima. U tom smislu, istražuju se rješenja koja ne uključuju klima-uređaje, poput reflektirajućih boja.
Ovo su razlozi zbog kojih nagle vremenske promjene utječu na naše zdravlje
Amir Baniassadi iz Medicinske škole na Harvardu, ujedno i vodeći autor spomenutog istraživanja, naglašava utjecaj klimatskih promjena na temeljne aspekte kao što je spavanje. Dok se borimo sa širim implikacijama klimatskih promjena, ne smijemo zanemariti njihov potencijalni utjecaj na nešto tako temeljno kao što je spavanje, poručuje, prenosi Zimo.hr.
Koliko će nas sna globalno zatopljenje koštati do kraja stoljeća?
Poznate su posljedice neadekvatnog sna za fizičko i mentalno zdravlje, koje utječu na odnose i percepciju drugih. Povijesni podaci i studije pokazuju da su prethodni porasti temperature već poremetili obrasce spavanja, a buduće zagrijavanje to će samo pogoršati.
Do 2099. više temperature mogle bi za cijenu imati oko 50 sati sna manje po osobi. Starije osobe, posebno osjetljive na toplinski stres, u opasnosti su i danju i noću.
Za razliku od laboratorijskih studija, novo istraživanje pratilo je spavanje i temperaturu u domovima. Sudionici u dobi od 65 i više godina nosili su uređaje za praćenje sna i vitalnih znakova. Temperature između 20 i 25 stupnjeva omogućile su najbolji san. Osobni optimalni rasponi doduše variraju i potencijalno se mijenjaju tijekom vremena.
Koje se mjere predlažu?
Baniassadi predlaže prilagodbu osobnog okruženja za spavanje, kao i povećanje ukupne toplinske udobnosti zgrada, što je izazovniji pothvat.
Spomenuta studija obuhvatila je različite nastambe, od privatnih stanova do javnih ustanova. Baniassadi naglašava utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu sna, posebno za one s ograničenim novčanim sredstvima.
Dodaje da socijalni stanovi i stariji stanari zgrada trebaju prilagodbe rastućim urbanim temperaturama, uključujući poboljšanu izolaciju i usvajanje solarnih panela.
Suočavajući se s klimatskim promjenama, takve akcije ne bi bile samo proaktivne već i ključne za naše blagostanje, zaključuje Baniassadi.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
