Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi znatno pali, izgubivši dio dobitaka od prethodnoga dana, što je ponajviše posljedica oštroga pada cijena dionica u tehnološkom sektoru.
Dow Jones skliznuo je 344 boda ili 1,43 posto, na 23.857 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,73 posto, na 2.612 bodova, a Nasdaq indeks 2,93 posto, na 7.008 bodova.
To je ponajviše posljedica oštroga pada cijena dionica u tehnološkom sektoru jer ulagače zabrinjava mogućnost strože regulacije nakon slučaja neovlaštenoga korištenja podataka s Facebooka.
Cijena dionice Facebooka, koja je pod pritiskom od kada se doznalo da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihova pristanka, potonula je jučer daljnjih 5 posto. Otkada je izbio taj skandal, dionica Facebooka pojeftinila je gotovo 18 posto, izgubivši na tržišnoj vrijednosti oko 80 milijardi dolara.
Tehnološki je sektor prošle godine uvjerljivo predvodio na tržištu po dobicima, no od početka ovoga mjeseca izgubio je više od 5 posto, pa je na putu najvećeg mjesečnog gubitka od travnja 2016. godine. Oštro je jučer, 12 posto, potonula i cijena Twittera, dok je dionica proizvođača čipova Nvidie pojeftinila 8 posto, a Alphabeta, krovne kompanije Googlea, 4,5 posto.
I u većini ostalih sektora cijene su dionica jučer pale. Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, rast je zabilježen samo u tzv. defanzivnima, kao što su telekomunikacijski, potrošački, nekretninski i komunalni.
Tako su jučer indeksi izgubili velik dio dobitaka od ponedjeljka, kada su cijene dionica zabilježile najveći dnevni skok u dvije i pol godine jer su splasnula strahovanja ulagača od trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Na tržištu vlada nesigurnost jer jednostavno ne znate što se može očekivati. Prijeti puno rizika, a ulagači ne vole nesigurnost, kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Global Markets Advisory Group.
U posljednjih pet trgovinskih dana cijene su dionica oštro pale u njih četiri, što je bila posljedica strahovanja ulagača od trgovinskog rata nakon što je polovicom prošloga tjedna predsjednik Trump najavio uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a Kina najavila protumjere i borbu do kraja.
Premda posljednjih dana obje strane poručuju da su spremne pregovarati, Kina je ipak u ponedjeljak pozvala članice Međunarodne trgovinske organizacije (WTO) da se zajedno suprotstave američkim carinama kako SAD ne bi upropastio tu organizaciju.
Otkada su 26. siječnja vodeći indeksi na Wall Streetu dosegnuli najviše razine u povijesti, tržište je pod pritiskom bojazni od rasta inflacije, ubrzanja tempa povećanja kamata američke središnje banke i mogućeg trgovinskog rata, stoga analitičari i idućih dana očekuju nestabilno trgovanje.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,62 posto, na 7.000 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,56 posto, na 11.970 bodova, a pariški CAC 0,98 posto, na 5.115 bodova.
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale, prateći gubitke Wall Streeta dan prije, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor jer se ulagači plaše strože regulacije tog sektora.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 1,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,7 i 1,4 posto.
Jutros su i na azijskim tržištima pod najvećim pritiskom dionice tehnoloških kompanija.
Ulagači se plaše strože regulacije po pitanju Facebooka ili FANG-a i da će se povećati troškovi prilagodbe, kaže Nobuhiko Kuramochi, strateg u tvrtki Mizuho Securities.
Dionice tzv. FANG-a – Facebooka, Amazon.coma, Netflixa i Googlea – već su dugo omiljene među ulagačima. Ulagači su oprezni i zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
U interesu je Kine da nastavi trgovati, a ne uvoditi protumjere. Stoga vjerujem da će se izbjeći trgovinski rat i postići dogovor koji bi zadovoljio Washington. No, na tržištu i dalje vlada nervoza jer nikad ne znate što će predsjednik SAD-a Donald Trump učiniti. Ipak, vjerujem da će zabrinutosti na tržištu postupno slabiti, kaže Hiroshi Watanabe, ekonomist u tvrtki Sony Financial Holdings.
A na tržištima nafte cijene su osjetno pale nakon jučerašnjeg izvješća koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u neočekivano porasle. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu skliznula 0,7 posto, na 69,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto, na 64,70 dolara.
Na valutnim je tržištima, pak dolar ponešto ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,29 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,12 bodova.
Pritom je američka valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,2450 na 1,2415 dolara.
No, dolar je blago oslabio u odnosu na japansku valutu, pa se jutros njegov tečaj kreće oko 105,50 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,70 jena.
(Hina)
