Prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci ove godine još gori je nego onaj katastrofalnih
razmjera iz istog razdoblja 2016. godine te iznosi -5.424, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.
Nažalost, problem s kojim naša zemlja kuburi već godinama poprima sve gore razmjere, a država na to niti želi niti zna dati adekvatan odgovor, piše Dnevni list.
Istini za volju, slične problema ima mnogo europskih država, ali dobar dio njih (ako ne sve) imaju
populacijsku politiku, dakle viziju i strategiju povećanja nataliteta. S druge strane, BiH ju nema, pa smo u prvih pola godine 2017. za apsolutno svaki mjesec imali debele minuse kada je u pitanju prirodni priraštaj.
Kada svemu dodamo val iseljavanja koji je BiH posebno pogodio posljednje tri godine, jasno je kako polako ali sigurno postajemo zemlja staraca i uhljeba.
Poražavajuće brojke
– U Bosni i Hercegovini tijekom prvih šest mjeseci 2017. registrirano je 13.374 živorođene djece što u odnosu na isto razdoblje 2016. pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto, a umrlo je 18.798 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2016. pokazuje rast broja umrlih za 4,34 posto, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Ukoliko stvari gledamo po mjesecima, najgora situacija je bila u siječnju i veljači kada je prirodni priraštaj bio -1.704, odnosno -1.180, a najbolja u lipnju kada je minus bio 445. Nadalje, podaci govore kako je tijekom prvih pola godine u BiH sklopljeno je 7.655 brakova, što u odnosu na prvih šest mjeseci 2016. pokazuje smanjenje za 3,69 posto.
Nadalje, u promatranom razdoblju razveden je 941 braka, što predstavlja povećanje od 11,89 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema tome, i ove brojke zorno pokazuju trenutno stanje u BiH i opće sivilo u kojem živi najveći broj naših građana.
Besperspektivnost, loše obrazovanje, nemogućnost zaposlenja, ekonomija u rangu ratom poharanih afričkih zemalja, nepotizam, korupcija, organizirani kriminal… samo su dio bh. mozaika koji ljude tjera iz zemlje, a oni koji ostaju sve manje stupaju u brak i zasnivaju obitelji.
Iako nema službenih podataka koliko bh. građana napušta zemlju, neslužbene brojke govore kako se radi o više od 100 tisuća ljudi u posljednje tri godine.
Među njima su najbolji kadrovi u svim oblastima koji su svoju sreću odlučili potražiti u nekog od zapadnoeuropskih zemalja, gdje će biti cijenjeni po svojoj sposobnosti i edukaciji, a njihova djeca od najboljih profesora matematiku, fiziku, informatiku, kemiju…, a ne (ne)slavnu
povijest i “izmišljenu tradiciju”.
World Population Prospect 2017
Kada se govori o ovoj temi neizbježno je spomenuti i podatke UN-ovog World Population Prospect 2017– u BiH je 2015. bilo 3,536 milijuna stanovnika, 2025. će ih biti 3,456 milijuna, 2050. 3,058 milijuna, 2075. 2,593, a 2100. njih tek 2,217 milijuna.
Dakle, BiH će u rasponu 2015. – 2025. imati oko 80 tisuća stanovnika manje, u razdoblju 2015.-2050. iz BiH će “nestati” oko 478 tisuća ljudi, u razdoblju 2015.-2075. 943 tisuća, a u razdoblju 2015.-2100. oko 1,319 milijuna ljudi.
Od onih građana koji su ostajali živjeti u BiH, uvjerljivo najveći broj bit će onih u kategorijama između 65 i 69 godina te onih između 70 i 74 godine.
Primjerice, već 2050. onih između 20 i 24 godine u BiH će biti oko 155 tisuća, onih između 25 i 29 godina oko 160 tisuća, a u kategoriji “65-69” oko 215 tisuća, a u kategoriji “70-74” oko 197 tisuća.
(Dnevni list)
