Kamen koji je hranio Hercegovinu: Nekad simbol moći, danas borba za opstanak

Jablanica i granit desetljećima su bili neraskidivo povezani, a stari novinski zapisi iz 1941. godine svjedoče o vremenu kada je kamen iz doline Neretve bio simbol industrijske snage Hercegovine.

Jablanički granit ugrađivan je u trgove, ulice i građevine diljem bivše države, dok su kamenolomi između Jablanice, Rame i Konjica zapošljavali stotine radnika i bili jedan od temelja razvoja ovoga kraja.

Danas, kada se nekadašnji gospodarski gigant “Granit” godinama suočava sa stečajnim postupcima, financijskim problemima i borbom za opstanak, stari novinski zapisi posebno snažno podsjećaju na vrijeme u kojem je jablanički kamen imao iznimnu industrijsku i gospodarsku vrijednost.

Kamen poznat diljem države

U tekstu objavljenom u “Sarajevskom novom listu” 10. srpnja 1941. godine navodi se kako su Jablanica i Rama bile među najvažnijim područjima eksploatacije kamena gabro, poznatog kao “jablanički granit”.

U Jablanici i Rami ima 7 majdana gdje se vadi ovaj kamen, koji je poznat u cijeloj Državi kao Jablanički granit, zapisao je tadašnji novinar.

Posebno se isticala zagrebačka tvrtka Ress, tada najveći eksploatator granita na ovom području.

Najveća firma, koja iskorištava ovaj granit je tvrtka Ress iz Zagreba. Tu je uposleno nekoliko stotina radnika, navodi se u članku.

Koliko je jablanički granit bio cijenjen, pokazuje i podatak da nije završavao samo u Hercegovini. Prema starom novinskom zapisu, tim su granitom bile popločene ulice u Sarajevu i Beogradu, a kamen se slao i u druga mjesta tadašnje države.

Posao za stotine radnika

Samo nekoliko tjedana kasnije, 26. srpnja 1941. godine, objavljen je još jedan članak koji dodatno potvrđuje koliko je kamenarska industrija bila važna za ovaj kraj.

Naša poduzeća bavila su se do sada najviše proizvodnjom tzv. granita, koji nastaje od vulkanskog kamena zv. gabro. Taj se kamen nalazi u velikim količinama na području od Jablanice do Konjica, navodi se u tekstu o rudnom bogatstvu Hercegovine.

Posebno upečatljiv ostao je dio u kojem se opisuje opseg posla i broj zaposlenih radnika.

Mnoštvo radnika zaposleno je stalno ljeti i zimi, a potrošnja granita je vrlo velika, zapisano je u tadašnjem članku.

Ti zapisi pokazuju da je jablanički granit u prvoj polovici 20. stoljeća bio mnogo više od lokalnog prirodnog bogatstva. Bio je temelj industrije, izvor prihoda i oslonac brojnim obiteljima koje su živjele od rada u kamenolomima.

Nekadašnji gigant danas u problemima

Više od osam desetljeća kasnije, slika je znatno drukčija.

Iako je jablanički granit i dalje prepoznatljiv brend te kamen koji se smatra jednim od najkvalitetnijih na prostoru bivše Jugoslavije, nekadašnja industrijska snaga Jablanice više nije ni približno onakva kakva je bila u vrijeme kada su kamenolomi radili punim kapacitetom.

Tvrtka “Granit” iz Jablanice godinama prolazi kroz teško financijsko razdoblje, stečajne postupke i borbu za očuvanje proizvodnje. Brojni radnici kroz godine su ostajali bez sigurnosti koju je ova tvrtka nekada predstavljala.

Ipak, eksploatacija i obrada kamena u Jablanici nisu potpuno nestale. Jablanički granit i danas se koristi u različitim projektima u BiH i regiji, čuvajući barem dio industrijske tradicije po kojoj je ovaj kraj bio prepoznatljiv.

Podsjetnik na bolja vremena

Stari novinski zapisi danas nisu samo zanimljiv povijesni dokument. Oni su i podsjetnik na vrijeme kada je Jablanica bila jedno od važnih industrijskih središta Hercegovine, mjesto u kojem se radilo ljeti i zimi, gdje su majdani hranili stotine obitelji i odakle je kamen iz hercegovačkih planina odlazio diljem države.

Informacije i sačuvane stare novinske zapise za portal Jablanica live ustupila je profesorica povijesti Sanita Imamović.

(www.jabuka.tv | Foto: Jablanica live)