Nakon popularizacije ChatGPT-a, aplikacije koja se temelji na umjetnoj inteligenciji, pojavio se bojazan da bi njegove mogućnosti mogle biti zloupotrijebljene.
Jedan od rizika je iskorištavanje u obrazovanju.
ChatGPT je model konverzacijskog jezika koji je razvila tvrtka OpenAI i on je jedan od ovakvih proizvoda koji su danas sve popularniji. Temelji se na GPT arhitekturi što se odnosi na generiranu komunikaciju s unaprijed unesenim inputima.
Model koristi podatke koji su prikupljeni sa interneta kako bi generirali tekst koji dobijemo na zadati upit. Samim tim se može koristiti za različite zadatke, uključujući chatbotove, prevođenje jezika i dovršavanje teksta kao što su eseji i druga školska pismena zadaća.
Pri tome vam sugerira stvari o kojima u tom trenutku niste ni razmišljali niti znali da postoje.
Upravo zbog toga je tema primjene ChatGPT u obrazovnom sustavu goruća ovih dana, a problem bi mogao i porasti razvojem ovakvih mogućnosti u budućnosti.
Klix.ba razgovarao je s ministricom obrazovanja u Županiji Sarajevo Naidom Hota Muminović koja ističe da je praćenje ponašanja i rada učenika prilikom rješavanja zadataka ključ sarajevskih nastavnika u otklanjanju plagijata.
Upravo su vještine kreativnog, ali i kritičkog mišljenja integrirane u sve nastavne planove i programe u implementaciji kurikularne reforme. Nastavnik kroz formativno praćenje može gledati cijeli proces nastanka, odnosno formiranja učenikovog doprinosa u procesu učenja, pa je i to jedan važan praktični mehanizam u cijelom procesu kreiranja vlastitih učeničkih uradaka u najširem smislu, kazala je ona.
Ističe da je sustavno rješavanje ovog problema izostalo, a da su načini kopiranja tuđih sadržaja sve sofisticiraniji.
Nažalost tema plagijata kod nas je generalno slabo osvijetljena, a instrumenti i mehanizmi za plagiranje postaju sve sofisticiraniji. Kroz stručna usavršavanja i kroz podizanje svijesti o štetnosti plagiranja, a posebno kroz osvještavanje značaja kreativnog rada u procesu učenja, možemo dati svoj doprinos u sprječavanju ovih negativnih pojava, navela je.
Pored uobičajenih načina provjere originalnosti teksta uz pomoć aplikacija koje se koriste prilikom provjera stručnih radova, postoje i načini za otkrivanjem teksta koji je nastao uz pomoć aplikacije koja se služi generiranjem arhivskog sadržaja poput Chat GPT-a.
Doktorica biomedicinskog inženjeringa Lejla Gurbeta Pokvić ističe da je za otkrivanje takvog sadržaja korisna aplikacija GPTZero.
Što se tiče razlikovanja teksta koji napiše čovjek ili ChatGPT moguće je koristiti aplikaciju GPTZero. To je još jedan alat napravljen na umjetnoj inteligenciji koji može otkriti je li nešto vjerojatno napisao čovjek ili ChatGPT, kazala je Guberta Pokvić.
Moralno pitanje o korištenju umjetne inteligencije je prilično podijeljeno u svijetu.
S jedne strane čovjek ovakvu tehnologiju može koristiti kako bi poboljšao sveukupni način življenja, ali se s druge strane može i zloupotrijebiti.
Zbog toga se u Europskoj uniji trenutno radi na razvoju strategije umjetne inteligencije koja će osigurati da ona bude usmjerena za dobrobit čovjeka te da bude pouzdana.
(www.jabuka.tv)
