Kako preživjeti srčani udar ako ste sami? Što napraviti prvo?

Ako ste sami i osjetite abnormalno kucanje srca, ne gubite vrijeme – napravite odmah ove stvari: Duboko udahnite pa se zakašljite najjače što možete. Pričekajte dvije sekunde pa ponovite taj ciklus – duboko disanje – zakašljavanje. Ponavljajte dok ne dođete u bolnicu, prenosi Health is Wealth.

Duboko disanje omogućava većoj količini kisika da uđe dublje u pluća. Naglo kašljanje stisne srce i poboljšava cirkulaciju. Pritisak na srce, također, pomaže vratiti otkucaje u normalan ritam.

Važno je imati na umu da je ovo metoda u hitnim slučajevima i važno je potražiti pomoć liječnika što prije je moguće.

Andol i aspirin pomažu!

U Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije kažu da je u slučaju srčanog udara dobro uzeti odmah andol ili aspirin.

Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti, osigurajte mu mirovanje i ne dopustite da išta radi (npr. preoblači odjeću, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.).

Postavite ga u sjedeći položaj. Dajte mu (ako imate) usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sam sažvače. Druge lijekove nemojte davati, osim ako se radi o osobi koja se liječi od angine pektoris, kojoj treba dati uobičajenu tabletu pod jezik (Nitroglicerin, Tinidil, Angised), objašnjavaju u Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomognite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao u prethodnom slučaju. Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce.

Ako diše i srce radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu medicinsku pomoć i do njihovog dolaska provjeravajte disanje i rad srca. Ako bolesnik nije pri svijesti, a ustanovili ste da ne diše i srce mu ne radi, ne gubite vrijeme i smjesta provedite postupak oživljavanja, dodali su.

Njihov savjet za ljude koji su sami u trenutku srčanog udara:

Ako sumnjate na simptome srčanog udara, ne oklijevajte, već zamolite nekoga da vas odveze u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nema nikoga u blizini, nazovite hitnu medicinsku pomoć (94). Ni u kom slučaju nemojte voziti sami, savjetuju., pišu 24sata.hr

Što se ne smije zanemariti?

U Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije kažu da, iako jedan dio srčanih udara nastaje u snu, a jedan dio uopće ne razvija simptome (“nijemi” ili “tihi” infarkt), najčešći simptomi srčanog udara jesu:

  • neugoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, “ispunjenost” ili “drobljenje”
  • oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može biti kratkotrajna, ali i trajati satima), ne mora biti ograničena i može se širiti i u druge dijelove tijela
  • bol i neugoda u donjoj čeljusti, u jednoj i/ili obje ruke, leđima, vratu i trbuhu (osobito u “žličici”)
  • zadihanost, koja daje osjećaj “nedostatka zraka”, “kratkoće daha” ili “nemogućnosti udisanja”, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i s boli
  • pojava hladnog znoja, mučnine, povraćanja, bljedila i opće slabosti
  • “lupanje” srca koje se očituje pulsom 120-150 otkucaja u minuti, osobito ako je udruženo s “kratkoćom daha”
  • iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu)
  • iznenadan gubitak svijesti
  • iznenadna oštra glavobolja
  • sve navedeno može biti praćeno uznemirenošću, osjećajem straha i bliske smrti
  • osobe koje boluju od angine pektoris trebale bi pozvati pomoć ako im bol ne prođe 10 minuta nakon primjene nitroglicerina
  • osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od 2 minute

Mjesec dana prije tijelo vam može poslati ove signale:

  • Nepravilni otkucaji srca koji traju minutu do dvije i obično ih prati napadaj panike.
  • Moguće su pojave vrtoglavice i hladnog znoja. Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost.
  • Kosa pojačano ispada. Gubitak kose na tjemenu može biti znak visokog rizika od srčanih bolesti. Ćelavost se, također, povezuje s povećanom količinom korizola u tijelu, hormona stresa, a to je pak povezano sa zdravljem srca.
  • Bolovi u trbuhu koji se javljaju u epizodama – smire se pa se ponovno pojave u kratkim vremenskim razmacima.
  • Javlja se nesanica. Teško je utonuti u san, a kad čovjek zaspe, budi se noću i u rano jutro.
  • Znojenje je pojačano ili neuobičajeno, a to je jedan od ranih znakova skorog srčanog udara. Promjene u znojenju mogu se dogoditi u bilo koje doba dana i noći, neovisno o temperaturi zraka ili fizičkom naporu.
  • Privremena ili trajna bol u prsima koja se može ispoljavati i kao izrazito neugodan osjećaj u obje ruke, u čeljusti, vratu, ramenima ili trbuhu. Imate li rane simptome srčanog udara vjerojatno ćete osjetiti i nemir u prsima, manju bol ili povišen tlak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.
  • Jak umor koji se obično pogoršava kako se dan bliži kraju, iako čovjek možda nije bio fizički niti mentalno aktivan. Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme.
  • Može se javiti oticanje nogu. Naime, ako srčani mišić ne radi kako treba to može uzrokovati oticanje nogu, pa i na to treba obratiti pozornost.
  • Mogu se javiti simptomi gripe ili prehlade. Mnogi ljudi, koji su preživjeli udar, kasnije su pričali kako su nekoliko dana prije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu…
  • Javlja se neuobičajen osjećaj slabosti, a to se događa zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkulira ispravno. Tada mišići ne dobivaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se čovjek sruši, padne u nesvijest.
  • Može se pojaviti i kratkoća daha. Ako srce dobiva manje krvi to znači da će i u pluća odlaziti manje kisika nego što je normalno.

Većina ne obraća pažnju na rane simptome

Stručnjaci kažu kako polovica pacijenata zna imati simptome skorog srčanog udara mjesec dana ranije, ali većina na njih ne obraća pažnju.

– Čak i kad niste sigurni u simptome, bolje je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć nego čekati predugo i odlagati odlazak u zdravstvenu ustanovu. Istraživanja su pokazala da je većina bolesnika predugo čekala (čak više od 2 sata), a tome su osobito sklone starije osobe i žene – objašnjavaju u Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Dodaju koji su to najčešći razlozi kašnjenja bili:

  • neprepoznavanje simptoma (čak i osobe koje su već pretrpjele srčani udar nisu znale prepoznati simptome, jer su se razlikovali od prijašnjih)
  • zamijenili su simptome srčanog udara sa simptomima drugih bolesti (npr. bol u želucu, sindrom bolnog ramena i sl.)
  • nisu shvatili zašto je bitno što prije doći u zdravstvenu ustanovu
  • nisu željeli raditi “lažne uzbune” i uznemiriti bližnje

Pravovremenim prepoznavanjem simptoma srčanog udara i brzim djelovanjem može se smanjiti oštećenje srčanog mišića, povećati vjerojatnost preživljavanja te postići brži i bolji oporavak, naglašavaju u Zavodu.

Inače, muškarci su skloniji bolovima u prsima, a žene smetnjama u disanju. Kod muškaraca se mogu pojaviti i problemi s erekcijom čemu je krivac suženje krvnih žila. Čak dvije trećine njih je to primijetilo prije zastoja srca. Žene (njih oko 70 posto) sklonije su osjećanju snažnog i dugotrajnog umora, čak nekoliko tjedana prije udara.

Komentiraj: