Kako je malena greška u računanju koštala Intel milijarde dolara

Intel se kroz posljednjih nekoliko desetljeća nameće kao najveći i najutjecajniji proizvođač procesorskih čipova na svijetu, bez obzira što trenutno ima za konkurenta jedan AMD, odnosno, u prošlosti velikane kao IBM i Motorolu.

Ali, ta američka kompanija ima svojih problema…

Kako to već biva kad si usamljen na vrhu i boriš se protiv sebe samog, greške su čest, a pritom i iznimno skupe. Kao ona u devedesetim godinama prošlog stoljeća, kad je jedan matematičar otkrio jednadžbu koja je prijetila cijeloj jednoj Intelovoj procesorskoj liniji. Konkretnije, riječ je o Pentiumu, umalo upamćenom kao predmetu sprdnje.

Norveški matematičar Viggo Brun 1919. je dokazao da ako sabiremo recipročne vrijednosti uzastopnih “blizanaca”, suma će konvergirati jednoj određenoj vrijednosti, danas poznatoj kao Brunova konstanta. Riječ je o vrijednosti 1.902160.

No, treba objasniti prije “blizance”. U matematici se “prostim blizancima” nazivaju oni prosti brojevi koji su neparni i uzastopni, kao 3, 5, 11, 13… Najveći zabilježeni prosti blizanci datiraju iz 2016. i iznosili su “2996863034895 · 2 na 1290000 ± 1”, od kojih svaki ima 388.342 decimalnih znamenki.

Ali, da sad ne idemo u komplikacije, ti brojevi su bitni jer dokazuju da računala nisu nepogrešiva. Točnije, izračunavanje Brunove konstante to je dokazalo. I to se otkrilo 1994., kad je matematičar Thomas Nicely uspio stići do osam decimali Brunove konstante, pa je tako ona po novom iznosila 1.90216058. Kako bi se osigurao, učinio je kalkulacije na više računala, ali pritom je otkrio famozni Pentiumov bug.

U tom trenutku, taj model računala prodan je u više od milijun primjeraka i nije ispunjavao obećano – rezultat je išao samo do devet decimala, a ne 19, kako je obećano. Kod računanja to može biti izniman problem i matematičari su ga bili svjesni već te 1994., piše ictbusiness.info.

Ono što je bilo loše jest da Intel nije pristupio problemu već ga je pokušao minorizirati, nesvjestan da je Nicely postao prva viralna osoba. Odnosno, greška koju je prijavio na internetu. Gubici za Intel su iznosili 475 milijuna američkih dolara, cijela Pentium linija je ukinuta i Intel se morao koncentrirati na ispunjenje onoga što obećava… Sve zbog jedne sitne matematičke greške.

(www.jabuka.tv)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.