Južna ruta ide preko BiH: Sve više migranata preko Trebinja do Zapada

U porušenim kućama u naselju Skočigrm smještenom na istočnoj granici Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom zajednička patrola graničnih policajaca dvije države tijekom nadzora graničnog pojasa nije zatekla ilegalne migrante.

No, dan ranije na tom prostoru primijećena je grupa migranata u pokušaju da iz Crne Gore ilegalno pređe u Bosnu i Hercegovinu.

Porušene i napuštene kuće na Skočigrmu migranti često koriste kao mjesto, ne samo odmora nego i kao lokaciju na kojoj čekaju najčešće jutarnje sate u namjeri da krenu dalje, ka unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, piše Anadolija.

Ispod sela postavljene su betonske zapreke koje onemogućavaju prolaz vozila, ali trasa puta i utabane staze nisu prepreka za migrante koji sve više u posljednje vrijeme bivaju otkriveni u međugraničnom pojasu Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Migranti koriste taksije i javni prevoz

Najčešće pod okriljem noći oni prolaze pored drugog, sela Nudo, koje se nalazi u samoj međugraničnoj zoni između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i makadamskim putem i uzbrdo se penju prema Skočigrmu.

Na taj način zaobilaze obližnji malogranični prelaz Crne Gore i BiH, koji vodi prema mjestu Aranđelovo u BiH i poprijeko prelaze prema Skočigrmu, a dalje prema Lastvi i Trebinju u unutrašnjost BiH. Ruta kojom će se kretati migranti naznačena im je u mobilnim telefonima.

Istovremeno, veliki problem predstavlja ispresijecanost granice između BiH i Crne Gore na tom dijelu, pa se često zna dogoditi da ukoliko opaze graničare BiH migranti se samo zarotiraju stotinjak metara i već se nalaze opet u Crnoj Gori čime izbjegavaju zonu odgovornosti Granične policije BiH.

U takvim slučajevima od ključne važnosti je akcija Granične policije Crne Gore, koja je na iznimnoj razini, a što svjedoče i zajedničke patrole nadzora graničnog pojasa.

Pomoć u dojavi pritnosti nepoznatih osoba u graničnom pojasu pripadnici Granične policije BiH imaju i od stanovništva, doduše malobrojnog, na području Donjeg Skočigrma.

Zanimljivo je da migranti iz unutrašnjosti gradova Crne Gore, najčešće iz Nikšića, do najzapadnijih mjesta smještenih na granici sa Bosnom i Hercegovinom dolaze taksijima, čak i javnim prevozom, ponajprije autobusima koji prometuju unutar Crne Gore.

To im omogućavaju azilantski dokumenti, na kojima se nalazi fotografija vlasnika, koje dobiju u Crnoj Gori kao registrirani tražitelji azila, a time i mogućnost da se slobodno kreću.

Cilj Zapadna Europa

Da Bosna i Hercegovina, a posebno lokaliteti koje pokriva Terenski ured Jug – Jedinica Trebinje u okviru Granične policije BiH, postaje sve više meta ilegalnih migranata koji iz Albanije, preko Crne Gore – takozvanom južnom rutom – ulaze u BiH u namjeri da se domognu Zapada potvrđuje i Aleksandar Krsmanović, komandir Jedinice Trebinje Granične policije BiH.

“Statistički podaci govore da su u posljednjih godinu dana 262 osobe zatečene u ilegalnom prelasku državne granice. Među njima najbrojniji su državljani Alžira, Libije i Maroka, odnosno sa sjevera Afrike, koji u postotcima zauzimaju između 60 i 70 posto ilegalnih migracija. Iz azijskog dijela najzastupljeniji su državljani Pakistana i Sirije. Podaci u odnosu na prošlu godinu su dosta izmijenjeni. Naime, prošla godina je imala 48 ilegalnih prelazaka evidentirano, a ove godine su to 262 osobe”, navodi Krsmanović.

U izvještaju kojeg je Krsmanoviću dostavljen tog dana navodi se da među 262 ilegalna migranta iz Alžira ih je 28,6 posto, Libije 13,6 posto, a Maroka 13,3 posto. Iz Pakistana je evidentirano 10,3 posto ukupnog broja migranata i to što je vrlo zanimljivo njihov broj je udvostručen u posljednjih 15-ak dana, dok je iz Sirije ove godine na tom lokalitetu bilo ukupno 6,1 posto migranata.

U prvom dijelu godine u pokušajima ilegalnih prelazaka granice dominirale su osobe s Kosova, ali je njihov broj drastično opao, i u ukupnoj godišnjoj razini Kosovari se ne nalaze među onim koji su najbrojniji.

“Problematika je nastupila tijekom ljeta. Naime, u ljetnom razdoblju je bilo kretanja svakodnevnih, ali to su bile manje grupe od dva do četiri člana u ilegalnim prelascima. U posljednjih deset do 15 dana te grupe su postale dosta brojnije. Sada idu u grupama od osam do deset članova i gotovo na svakodnevnoj razini. Takva slika na terenu nam govori da državljani sjevernoafričkih zemalja koriste rutu da stignu do albanske obale. A, onda iz Albanije prelaze u Crnu Goru i dalje smo mi u BiH onda na toj ruti. Njihov krajnji cilj je Zapadna Europa”, istaknuo je Krsmanović.

Ističe da im je ljetos bio problem područje oko visoke Hercegovine, područje općine Gacko.

“S obzirom na to da su sada nešto nepovoljniji meteorološki uvjeti, niske temperature i ima i nešto sniježnih padavina, ova ruta je preusmjerena nešto južnije, prema toplom dijelu. Tako da je sada aktualnije područje oko Bileće i Trebinja”, upozorava Krsmanović.

Višestruki pokušaju prelaska granice

Tijekom boravka u Terenskom uredu Jug – Jedinice Trebinje, ekipa AA je zatekla državljanku Alžira, trudnicu, koja je noć ranije otkrivena u pokušaju ilegalnog ulaska u BiH na području Miroša. Pripadnici Granične policije BiH su je zbrinuli i nahranili…

Granična policija BiH je u pokušaju da osigura bolje uvjete zbrinjavanja migranata, organizirala da im se u Terenskom uredu u Trebinju pruži pomoć u vidu obroka, odjeće, da se presvuku s obzirom na to da ih veliki broj često dolazi i oskudno odjeven, često i bosi, a po potrebi pruža im se medicinska pomoć.

Zanimljivo je da je Alžirka koja je zatečena u pokušaju ilegalnog prelaska granice, već jednom bila osujećena u tom pokušaju. Takvih slučajeva Granična policija BiH je bilježila u proteklom razdoblju, a često se znalo događati da migranti spale azilantski karton izdan u Crnoj Gori te mijenjaju identitet, odnosno državljanstvo, u pokušaju da izbjegnu sankcije. Tako se događa da Libijac u pokušaju da prikrije identitet da izjavu da je Alžirac.

U takvim slučajevima nužno je uraditi dodatne provjere.  Za ilegalni prelazak granice u Bosni i Hercegovini se plaća novčana kazna od 300 konvertibilnih maraka (KM), a ako se plati u roku od osam dana, onda ona iznosi 150 KM. “S obzirom na to da su migranti u prekršaju kada ilegalno pređu državnu granicu, oni se prekršajno obrađuju u sudu za prekršaje te ustupaju Službi za poslove sa strancima BiH. Ovisno od slučajeva, ali oni su u sustavu readmisije i najčešće bi trebali biti vraćeni na početnu destinaciju.

U našem slučaju, najčešće je riječ o ilegalnom prelasku iz Crne Gore. Ima i takvih situacija da jedno te isto lice i po tri puta pokušava ilegalno preći. To oni i ne kriju i javno priznaju. Čak i novinari kada ih obiđu, oni često izjave da će pokušavati na svaki mogući način da ostvare svoj cilj.

Njihov je cilj Zapadna Europa i sve će uraditi da ostvare cilj”, naglašava Krsmanović.  Migranti koje policija zatekne u pokušaju ilegalnog ulaska u BiH, navodi Krsmanović, uglavnom imaju novaca na tjednoj bazi, te da se kada su u pitanju državljani Alžira i Maroka radi o osobama niske razine obrazovanja i jako siromašnom dijelu stanovništva. Istovremeno, navodi primjer Sirijaca, za koje kaže kako su poprilično obrazovani, često je bilo i visoko obrazovanih ljudi, ali i da pripadaju srednjem sloju stanovništva.

U manjoj mjeri, to je bio slučaj i kod Libijaca.

“Oni koriste legalan način, odnosno sredstva javnog prevoza u unutarnjem prometu, što u Crnoj Gori, što u Bosni i Hercegovini. Imali smo slučajeva da pokušavaju ilegalno preći i na samim graničnim prelazima i to ugrožavajući vlastiti život na način da se skrivaju na nosećem dijelu, na šasijama teretnih i priključnih vozila. Imali smo ih i na teretnim vozilima gdje su ušli prorezivanjem cerada, kao i ulaženjem u tovarni prostor kamiona. Ali, uspjeli smo na vrijeme prepoznati te oblike njihovog ilegalnog prelaska državne granice i pojačali smo kontrolu. Dalo je rezultata, tako da u posljednje vrijeme nemamo tih primjera”, kaže Krsmanović.

Pojačane kontrole

Zakon o graničnoj kontroli daje mogućnost graničnim policajcima i da djeluju preventivno, da odvraćaju od ilegalnog prelaska državne granice.

“To je ono što mi sada možemo na terenu primijeniti s obzirom na to da je taj problem mnogo veći i kompleksniji nego što mi na lokalnoj razini možemo odgovoriti na njega. Morat će se tražiti drugačiji načini odgovora na ovaj izazov”, ističe Krsmanović.  Komandir Jedinice Trebinje Granične policije BiH u okviru Terenskog ureda Jug navodi da je teško prognozirati što će se događati u 2018, ali da je u proljeće moguće očekivati još veći pritisak migranata.

“To je teško predvidjeti, bar nas koji radimo na lokalnoj razini. Mnogo je šira problematika nego je mi možemo sagledati. Sve je moguće, pa i da se broj poveća. Ovo je globalni problem, a nama s lokalne razine je teško davati neke posebne preporuke kako bi se to realiziralo na mnogo širem planu. Mi možemo iznijeti te neke podatke koji su evidentni na lokalnoj razini i da se prave dalje procjene angažiranja i rada po tom pitanju”, navodi Krsmanović.

U Graničnoj policiji BiH čine sve da pojačaju rad na terenu. S drugih prostora BiH preusmjereno je tridesetak pripadnika koji se koriste kao ispomoć za potrebe Terenskog ureda Jug – Jedinice Trebinje. Pojačan je i nadzor pripadnika GP BiH u pograničnom pojasu od deset kilometara unutar BiH s ciljem sprečavanja ilegalnih migracija i trgovine.

Jedinica Trebinje Granične policije BiH jedna od najspecifičnijih u Bosni i Hercegovini, ne samo zato što pokriva granični pojas od oko 200 kilometara – 130 prema Crnoj Gori i 70-ak prema Hrvatskoj – i što na tom dijelu ima osam graničnih prijelaza, već i što se proteže na teritoriju dva entiteta u BiH i primjenjuje čak četiri zakonodavstva: države BiH, entiteta FBiH i RS i Hercegovačko-neretvanske županije.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.