Josipović: Izjavama oko BiH ne želim dolijevati ulje na vatru

Sveučilišni profesor i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović dao je intervju za portal CdM.

Josipović se, između ostaloga, dotaknuo i situacije u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, na žalost, u gotovo svim državama ponovo se javlja nacionalizam, pa i teritorijalne pretenzije.

U cijeloj regiji Zapadnog Balkana politička situacija je uzburkana.

Nažalost, u gotovo svim državama ponovo se javlja nacionalizam, pa i teritorijalne pretenzije. Nema isključivog krivca, ali, smatram, jasno je tko je glavni. Teoretičari “srpskog svijeta” i probuđeni miloševićevski duh najodgovorniji su za nemirnu političku scenu Zapadnog Balkana. Iako, treba reći kako i u nekim drugim državama, nažalost, jačaju tendencije suprotne europskim vrijednostima. Naravno, određenog utjecaja ima i stalno globalno nadmetanje velikih i manje velikih sila za utjecaj na Balkanu. Ali, bez lokalnih nacionalističkih agresivnih politika, sadašnje krize ne bi bilo. Sigurno, ne treba podcijeniti ni ulogu rastuće korupcije i organiziranog kriminala na cijelom Balkanu, rekao je Josipović.

Upitan je li se ova regija donekle “uspjela izboriti se s demonima prošlosti, posebno sa onima iz 90-tih godina prošlog vijeka”.

Današnje stanje ipak se ne može uspoređivati sa zlokobnim vremenima devedesetih. Devedesete su bile eksplozija nacionalizma, oružane agresije i strašnih zločina. Danas toga nema. Ali, povijest nas uči da zlo uvijek vreba i da zatvaranje očiju, ma i pred početnim signalima da je zlo opet spremno, može dovesti do nesagledivih posljedica. Velika je odgovornost vodećih političara da ne dopuste da se retrogradne, protueuropske snage ponovno ojačaju. Posebno, važno je da se suzbije povijesni revizionizam i ne dopusti jačanje ekstremnih nacionalizama, rekao je i dodao:

Nažalost, vidno jačaju nacionalizmi. Povijesni revizionizam, kako onaj u pogledu II svjetskog rata, tako i u odnosu na devedesete. Ljuto se varaju oni koji misle da je priča o ustašama, četnicima i drugih kolaboracionista s jedna, i partizana s druge, tek puko vraćanje u povijest. Pokušaji da se od izdajnika naprave heroji, od onih koji su paktirali s Hitlerom i Musolinijem domoljube, a od partizana izdajice, da se od zla napravi dobro i obratno, opasna je stramputica. To je priča o budućnosti, o tome koje vrijednosti želimo u našim drušvima. Isto je i s devedesetima. Negiranje agresije, genocida i zločina, najbolji su put u ponavljanje povijesti, rekao je.

Hrvatska je 2013. godine kada je i on bio predsjednik države postala članica EU. 

Hrvatska je na putu u EU postajala, ne samo bolja država, već i bolje društvo. Reforme koje smo proveli, borba protiv korupcije, demokratizacija društvo, jačanje standarda kvalitete u gospodarstvu, znanosti i svim drugim područjima, jako su utjecali na Hrvatsku. Nažalost, kasnije, kao da smo popustili i učinili korak nazad, posebno kada je riječ o funkcioniranju pravosuđa i borbi protiv korupcije. Ipak, siguran sam da je ulazak u EU bila iznimno važna i dobra odluka i da je Hrvatska silno profitirala od članstva u EU. Ne radi se samo o EU fondovima, radi se o vrijednostima i njihovoj implementaciji u svakodnevni život, smatra Josipović.

Upitan je i o politici predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prema BiH.

Već dulje vrijeme potpuno izbjegavam komentirati stanje u i oko BiH. Naime, tamošnji političari i stranke, pa i cijelo društvo toliko je podijeljeno, s drastično različitim viđenjem budućnosti te zemlje, da što god kažete, bez obzira na najbolje namjere, nekome to bude povod za zaoštravanje, bilo unutranjih, bilo međudržavnih tenzija. Osobno, meni je BiH osobito draga zemlja. U vrijeme mog predsjedničkog mandata bili smo znatno popravili odnose. Danas je u BiH stanje ozbiljno i nikakvim komentarom ne želim dolijevati ulje na vatru.

O budućnosti BiH mogu i moraju odlučiti tamošnji političari, institucije i građani. Što se predsjednika Milanovića tiče, mislim da nema zlih namjera kakve mu neki pripisuju, da i on želi BiH dobro, da želi da ta zemlja uđe što prije u EU. Ali je često, ne samo kada je riječ o BiH, izričaja koji može biti prijeporan, nekada i neodmjeren, može koga povrijediti. Posebno kada je riječ o međunarodnim odnosima. Za mene je uvijek bilo važno naglasiti da valja poštivati suverenost BiH, paziti na granicu čiji prelazak znači miješanje u unutarnje poslove druge zemlje i znati kako o sudbini BiH mogu odlučivati samo građani i institucije te zemlje, uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz činjenice postojanja tri konstitutivna naroda, zaključio je.

(www.jabuka.tv)



11 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.