Isusov grob stoljećima stariji nego što se mislilo

Je li tamo između 30. i 33. godine Nove ere doista sahranjen Židov po imenu Isus Krist, koji je prethodno razapet, za to još uvijek ne postoje znanstveni dokazi, nego samo vjerski spisi. Međutim, najnovije arheološko otkriće ukazuje na to da je Bazilika Svetog Groba u Jeruzalemu stara najmanje 1700 godina, otprilike kao antička jezgra Splita. Do sada se smatralo da je bazilika stara oko 1000 godina, nakon što je potpuno uništena 1009. godine. U skladu s burnom povijesti Jeruzalema, crkvu su pogađali potresi, ratovi, požari…

Naposljetku je uopće ostalo upitno je li mjesto koje vjernici danas štuju kao točnu lokaciju navodnog Isusovog groba doista ono koje su Rimljani, u to doba već kao kršćani, identificirali u 4. stoljeću kao špilju u kojoj je bio sahranjen Isus. Da bi National Geographic sada objavio da su arheolozi, na mjestu današnje špilje, pronašli ostatke koji pokazuju da je doista riječ o grobu iz rimskih vremena. Strogo ne ulazeći u to tko je sve tamo nekad davno bio sahranjen.

Arheolozi su na tom mjestu pronašli sloj antičkog morta između prirodnog vapnenca na kojem je izgrađena sadašnja crkva i mramora same crkve. Na tom mjestu stvari postaju sve jasnije. Arheolozi su starost uzoraka pronađenog morta datirali oko 345. godine, što otprilike odgovara povijesnim zapisima po kojima je rimski car Konstantin I. Veliki dao graditi izvornu baziliku od 327. do 335. godine.

Do sada su najstariji arheološki ostaci tog mjesta svjedočili da je riječ o lokalitetu iz križarskog doba, što bi značilo da lokacija nije starija više od 1000 godina. Sam grob za javnost je otvoren po prvi put u nekoliko stoljeća u listopadu 2016., nakon posvemašnje restauracije svetišta koju je provelo Nacionalno tehničko sveučilište Atena.

To je bio i trenutak kad su na različitim lokacijama u svetištu, pa tako i u samoj špilji, pronalaženi i uzimani uzorci morta kako bi se popunilo čim više praznina u povijesnoj priči oko Bazilike Svetog Groba. Konstantin I., zanimljivo, pokrstio se tek 337. godine, pred samu smrt. Povijest je zabilježila da nije bio nimalo nježan tip; dao je, primjerice, ubiti svog najstarijeg sina i svoju suprugu.

Unatoč tome, bio je svjestan političke homogenizirajuće uloge kršćanstva, tako da je jedan od njegovih prvih političkih poteza bilo sazivanje općeg sabora crkve u Nikeji u svibnju 325. kako bi se milom ili silom odlučilo na koji je način Isus sin Božji, kakav je njegov točan položaj u odnosu na Oca, što s boravkom mladih žena u kući svećenika, što sa samokastracijom, zabrana svećenicima da se bave lihvarstvom i slične stvari.

Upravo te godine, 325., očito zbog političkih razloga, Konstantin I poslao je svoju stručnu delegaciju u Jeruzalem kako bi identificirali mjesto za koje tamošnji kršćani tvrde da je tamo nešto više od tri stoljeća ranije bio sahranjen Isus. Suštinski, kad se zanemare svi moderniji dodaci, unutrašnjost same grobne špilje danas izgleda doista u skladu s tradicijom sahranjivanja u antičkim vremenima. Arheolozi su to zapravo doznali tek kad su u noći 26. listopada 2016. i fizički ušli u grob.

Tada su pronašli mramornu ploču staru stotinama godina u kojoj je bio uklesan križ, ali ispod nje i slojeve iz antičkog doba koje ranije nisu uspijevali detektirati instrumentima dok su to mjesto skenirali izvana. Iako je to već tada ukazivalo na to da je riječ o ostacima iz rimskih vremena, to još nitko nije htio i službeno utvrditi prije nego što se prišlo simultanim neovisnim kemijskim analizama minerala pronađenih u ostacima rimskog morta.


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.