Istraživanje: Kako Široki Brijeg vide oni koju u njemu žive, a kako oni koji povremeno borave?

uočnica crkva široki brijeg
Širokobriježanin dr. sc. Drago Martinović objavio je istraživanje o imidžu Grada Širokog Brijega.

Široki Brijeg je administrativno sjedište Županije Zapadnohercegovačke i jedan od 16 gradova u Bosni i Hercegovini.

Širim područjem grada dominira crkva, samostan i gimnazija koji se nalaze na Brijegu po kojemu je Široki Brijeg i dobio svoje ime. Široki Brijeg se prostire na površini od 387,6 četvornih kilometara, a gradskim urbanističkim planom obuhvaćeno je 11,68 četvornih kilometara. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, Široki Brijeg ima 28.929 stanovnika.

U bivšoj državi Široki Brijeg (Lištica) je bio jedna od najnerazvijenijih općina. Danas je Široki Brijeg športsko, kulturno i gospodarsko središte. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2017. godinu Široki Brijeg se po gospodarskoj razvijenosti nalazi na 6. mjestu.

Rijetki su gradovi i općine o kojima ne postoje određeni stereotipi i predrasude, a kada se radi o Širokom Brijegu, brojni su stereotipi i predrasude o njegovim građanima kao konzervativnima, desničarima, zaostalima, o Širokom Brijegu kao “Lištici” (stari naziv grada) pokušavajući time degradirati naziv mjesta i građane Širokog Brijega, te o Širokom Brijegu velikom gradu kao što su primjerice Split ili Zagreb.

Široki Brijeg je administrativno sjedište Županije Zapadnohercegovačke

Jedan od razloga pisanja ovoga članka su naprijed navedeni stereotipi i predrasude i u ovom članku će se, prikazati jedan dio rezultata istraživanja, odnosno provedene ankete s građanima Širokog Brijega, ali i onima koji povremeno borave u gradu, te pokušati prikazati prava “slika” grada i građana Širokog Brijega. Anketa je provedena u sklopu rada pod nazivom “Imidž u funkciji brendiranja kao strateškog pristupa razvoju grada”, koji nije objavljen. Osim ove ankete prije nekih 13-14 godina pri izradi “Strategije razvitka Općine Široki Brijeg”, provedena je anketa o imidžu Širokog Brijega.

Pojam imidža

Riječ image (imidž), prema Klaiću, dolazi od latinske riječi imago, što znači slika, zatim postaje sastavnim dijelom francuskoga jezika, te se proširuje i na englesko govorno područje gdje ima značenje slika, utjelovljenje, predodžba. Hrvatski leksikon definira imidž kao ukupnost vanjskoga dojma koji netko – izgledom, odijevanjem, ponašanjem – ostavlja ili nastoji ostaviti. Pojam imidž različiti autori definiraju na različite načine.

Imidž je, slika nas ili naše organizacije u očima drugih, odnosno percepcija koju ljudi imaju o vanjskim vidljivim osobinama tvrtki, pojedinaca, robnih marki, država, općina, gradova… Prema Boži Skoki definicije imidža često spominju i “fabriciranje” stvarnosti ili imitaciju, što ukazuje na mogućnost manipuliranja tom “javnom slikom”. Upravo zbog širine značenja vrlo je teško pronaći jedinstvenu hrvatsku riječ koja bi uspješno zamijenila ovaj poprilično rasprostranjeni pojam.

Imidž grada

Imidž grada, a kasnije i imidž marke grada, prema Paliagi i Franjiću, kada je uspostavljen, reproducira u javnosti njegovu sliku koju percipiraju njegovi stanovnici i za grad važni nositelji aktivnosti u realizaciji planova i zadataka nekog grada, od gospodarstva do inozemnih investitora, pa sve do lokalnih, županijskih i državnih političara.

Stvaranje imidža povezano je sa subjektivnim stavovima građana i posjetitelja, kao i ostalih interesnih skupina, prema obilježjima, vizualnim elementima, prepoznatljivosti i aktivnostima grada na svim područjima djelovanja od gospodarskog, kulturnog, pa sve do političkog djelovanja. Uz to imidž grada povezan je također i sa svim prosudbama ukupnosti međuljudskih odnosa u gradu koji nastaju u svakodnevnoj razmjeni dobara, iskustava, osjećaja i razmišljanja u najširem smislu.

Grad Široki Brijeg jedan je od 16 gradova u BiH

Prema prof. Spahiću imidž je potpuni doživljaj grada, s tim da je pozitivni imidž “vrući” doživljaj grada, dok je negativan imidž “hladni” doživljaj grada. Neutralan imidž grada je njegov “bezbojni” ili “neizdiferencirani” doživljaj. Grad je “proizvod” zapravo sastavljen iz urbanističkih i prostornih elemenata grada, gradske infrastrukture, općinskih/gradskih usluga kao što su policija, vatrogastvo, zdravstvo, obrazovanje, komunalne usluge i socijalna skrb, gradskih privlačnosti kao što su prirodne osobitosti, kultura, sport i rekreacija, turističkih usluga, uvjeta stanovanja i lokalnog gospodarstva, te da se svi dijelovi “proizvoda” dodatno mogu razdijeliti i marketinški obraditi.

Dojmom koji ostavljamo na druge svojim odijevanjem, frizurom, ponašanjem i komunikacijom pokazujemo svoju osobnost, a gradovi svoju osobnost pokazuju kroz svoj izgled, čistoću ulica, položaj, infrastrukturnu uređenost, te komuniciranjem s javnošću. Svaki grad ima svoj imidž, svoju posebnost po kojoj se razlikuju od drugih gradova. Imidž grada je dojam koji se želi stvoriti u svijesti građana i onih koji povremeno borave u gradu (turista, studenata, poslovnih ljudi…), kojima želimo nešto reći bilo verbalnom, neverbalnom komunikacijom ili vizualno.

Rezultati istraživanja o imidžu Grada Širokog Brijega

Istraživanje imidža grada trebalo bi dati odgovor na pitanje ima li grad pozitivan ili negativan imidž i to: Postoji li potreba za promjenom imidža kako bi grad postao konkurentniji, pristupačniji, kako bi imao pozitivniji imidž? Postoji li nerazmjer između ispitanika o imidža grada od strane njegovih stanovnika i vanjskih posjetitelja, koje su osnovne razlike?

Istraživanje imidža Grada Širokog Brijega provedeno je anketnim upitnikom (anketa i e-anketa). Metodom slučajnog stratificiranog uzorkovanja ukupno je anketirano 250 građana Širokog Brijega, te slučajnim uzorkovanjem 50 onih koji ne žive u Širokom Brijegu, ali povremeno poslovno, kao športski djelatnici, turisti, studenti ili kod prijatelja i rodbine borave ili su boravili u Širokom Brijegu. Anketni upitnici su bili u formi zatvorenih pitanja u kojima se od ispitanika tražilo da odaberu jedan, a u nekim pitanjima jedan do tri ponuđena odgovora, te s otvorenom mogućnošću komentiranja.

Prema popisu iz 2013. godine, u Širokom Brijegu živi 28.929 stanovnika

U prvoj skupini ispitanika građana Širokog Brijega u istraživanju je sudjelovalo 133 ili 53 % žena i 117 ili 47 % muškaraca. Najveći broj ispitanika je od 36 do 55 godina starosti (112 ili 45 % ispitanika). S visokom stručnom spremom je 31 ispitanik, s višom stručnom spremom deset, s nižom stručnom spremom 11, a ostali ispitanici su sa srednjom školom. Većina ispitanika je iz urbanih mjesnih zajednica njih 144 ili 58 %. Upitnici su distribuirani u 12 ili 50 % mjesnih zajednica (ruralnih i urbanih) u Gradu Širokom Brijegu, djelatnicima nekoliko osnovnih i srednjoj školi, na ulazu u zgradu Gradske uprave gdje su bili dostupni građanima, gospodarskim društvima, udrugama građana… E-anketom prikupljena su 54 anketna upitnika.

Poteškoća koja je pratila ovu anketu je nezainteresiranost građana za ispunjavanje upitnika, a tijekom anketiranja uočeno je da su najnezainteresiraniji za anketiranje građani mlađe životne dobi između 18 i 25 godina.

U drugoj skupini ispitanika onih koji ne žive u Širokom Brijegu, ali povremeno poslovno, kao športski djelatnici, turisti, studenti ili kod prijatelja i rodbine borave ili su boravili u Širokom Brijegu. U istraživanju je sudjelovalo 29 ili 58 % muškaraca i 21 ili 42 % žena. S visokom stručnom spremom je 11 ispitanika, s višom stručnom spremom dva, a ostali ispitanici su sa srednjom školom. Upitnici su podijeljeni studentima i djelatnicima Akademije likovnih umjetnosti, te športašima i športskim djelatnicima koji nastupaju ili su uposleni u širokobriješkim športskim kolektivima. S obzirom da poslovni ljudi i turisti obično odsjedaju u hotelu “Park”, iz tog razloga anketni upitnici su distribuirani i u ovaj hotel. E-anketom prikupljeno je deset anketnih upitnika.

uočnica široki brijeg

Crkva Uznesenja BDM jedan je od najprepoznatljivijih elemenata Širokog Brijega

Na temelju rezultata provedene ankete s građanima, Grad Široki Brijeg je u najvećem dijelu prepoznatljiv kroz tri elementa koja mogu poslužiti kao temelj izgrađivanja imidža grada, a to su:

  1. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Blažena Djevica Marija je zaštitnica Širokog Brijega i Njoj u čast je i Dan grada se proslavlja 15. kolovoza. (za 88 % anketiranih).
  2. Široki Brijeg je nakon što je 1867. godine bio sjedište prve visokoškolske ustanove u Hercegovini, ponovno postao Sveučilišni grad zahvaljujući Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru koja od 1996. godine djeluje u Širokom Brijegu. Širokobriješka gimnazija koja se nalazi u neposrednoj blizini crkve dobila je pravo javnosti davne 1918. godine. (za 64 % ispitanika).
  3. Široki Brijeg je grad športa. Široki Brijeg je zahvaljujući domaćim i međunarodnim uspjesima športaša, ponajprije nogometaša i košarkaša postao prepoznatljiv ne samo u Bosni i Hercegovini već i mnogo šire (za 59 % ispitanika).
  4. Potom slijedi kultura i kulturne manifestacije (Mediteran film festival, West Herzegowina Fest, večeri folklora…), kulturno-povijesna baština (za 30 % ispitanika), vrelo “Borak” izvorište rijeke Lištice koja prolazi kroz samo središte grada (23 %), te Široki Brijeg kao gospodarski razvijena sredina (19 %).

Elementi koji kreiraju imidž grada prema građanima Širokog Brijega

Prema ispitanicima koji u njemu povremeno borave, Široki Brijeg je prepoznatljiv po kulturno-povijesnoj baštini (Gimnazija, Akademija likovnih umjetnosti, Franjevačka galerija i riznica) (za 63 % ispitanika), po športu (58 %) i crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (51 %), potom slijedi kultura i kulturna događanja (31 %), vrelo ‘Borak’ (28 %) i gospodarstvo (22 %).

Nedostatci, odnosno ono što bi trebalo promijeniti u gradu prema anketiranim građanima Širokog Brijega, a što su ujedno i elementi koji kreiraju imidž grada, su: infrastruktura (ceste, vodovod, kanalizacija…), nedostatak zelenih površina u gradu, turistička i prometna signalizacija i neoznačenost naziva ulica i kućnih brojeva, te uređenost središta grada. Na pitanje o infrastrukturnoj uređenošću grada (ceste, vodovod, kanalizacija…), kojom je nezadovoljno 115 ili 46 % ispitanika, a djelomično zadovoljno 75 ili 30 % ispitanika, prilikom obrade podataka uočena je osjetna razlika odgovora između građana koji žive u ruralnoj i građana koji žive u urbanoj mjesnoj zajednici.

Većina stanovnika ruralnih krajeva nije zadovoljna infrastrukturom

Čak 76 % građana koji žive u ruralnoj mjesnoj zajednici nije zadovoljno infrastrukturom, naspram 24 % građana koji žive u urbanim dijelovima grada. Kao jedan od najvećih nedostataka grada ispitanici su istaknuli i nedostatak zelenih površina u gradu (110 ili 44 % ispitanika), te nezadovoljstvo turističkom i prometnom signalizacijom kao i neoznačenošću naziva ulica i kućnih brojeva istaknulo je njih 108 ili 43 % anketiranih. Uređenošću središta grada je nezadovoljno 38 % ispitanika, a djelomično zadovoljno 24 % ispitanika. Komentari, odnosno primjedbe ispitanika uglavnom su se odnosile na infrastrukturu (vodovod, odvodnja oborinskih voda, nedostatak biciklističke staze, uređenje središnje zone grada…), neiskorištenost turističkih potencijala, zapostavljenost sela, nedostatak strateškog planiranja, učinkovitost lokalne administracije, izgradnju i davanje parkirališta u koncesiju…

Profil je jedan od tri elementa imidža (poznatost i reputacija su prva dva elementa imidža). Idealni profil Grada Širokog Brijega sadržan je u viziji razvitka Širokog Brijega koja glasi: Široki Brijeg, uređeno mjesto s razvijenim i inovativnim poduzetništvom, Grad prepoznatljiv po kulturnim, tradicijskim i društvenim vrijednostima.

Iz grafikona 1. su vidljive oscilacije, od pozitivne percepcije Širokog Brijega kao grada športa i grada kulture s velikim brojem kulturnih manifestacija, preko neutralne percepcije Širokog Brijega kao gospodarski razvijene sredine i grada s učinkovitom lokalnom administracijom, do negativne percepcije kao grada s nemogućnošću zaposlenja, te grada s lošom prostornom uređenošću i urbanističkim planiranjem grada.

Zaključak

Prema rezultatima istraživanja, prikazanim u ovom članku, slika grada (Širokog Brijega) u svijesti onih koji žive u njemu s jedne strane i njihovih gostiju i onih koji povremeno borave u gradu s druge strane se razlikuje tj. imidž grada u svijesti građana je negativan, a imidž grada u svijesti onih koji povremeno borave u njemu je uglavnom pozitivan.

Razlike slike grada ponajprije se ogledaju u elementima koji čine imidž grada, tako da su građani nezadovoljni infrastrukturnom uređenošću grada (vodovod, kanalizacija, ceste…), dok s druge strane oni koji povremeno borave u njemu te nedostatke teško mogu i primijetiti, ali su primjerice pri samom vrhu nedostataka smjestili ponudu suvenira u gradu.

Široki Brijeg prepoznatljiv je i po kulturnim manifestacijama

Snažan utjecaj na oblikovanje imidža grada ima i imidž države i županije, ali i obratno. To je u slučaju bh. gradova otežavajuća okolnost jer prema dosadašnjim istraživanjima imidž Bosne i Hercegovine kod nas, ali i u svijetu je uglavnom negativan, što je zasigurno dijelom utjecalo i na rezultate ovog istraživanja, ali i na istraživanja koja se provode ili su se provodila u bosanskohercegovačkim gradovima i općinama.

Ovaj članak će, nadamo se, potaknuti rukovodstvo grada na razmišljanje o brendiranju svoga grada, razbiti stereotipe i predrasude i prikazati pravu slika grada, te na taj način ukazati koje je aktivnosti potrebno da poduzmu gradske strukture vlasti, uz sudjelovanje građana, da bi se stvorio pozitivni imidž grada.

Kreiranje pozitivnog imidža i brenda grada u konačnici za grad znači privlačenje investitora, a samim tim i otvaranje novih radnih mjesta, te s obzirom na elemente koji kreiraju imidž grada (kultura, šport, kulturno-povijesna baština, seoski turizam…) otvaranje mogućnosti za razvoj turizma, što čini izgradnju brenda grada kao strateškog pristupa razvoju grada. U tom smjeru je svakako vrijedno istaknuti projekt “Adriatic Canyoning” kojim se obnavlja i uređuje park Sajmište i gornji tok rijeke Lištice i vrelo Borak, a koji bi trebao biti završen do kraja 2019. godine s glavnim ciljem jačanja turističke ponude u jadranskom zaleđu.

Korišteni izvori:

  1. Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017.“, svibanj 2018.
  2. Franjić, Z., Paliaga, M.: Istraživanje imidža gradova kao elementa upravljanja markom, Ekonomska istraživanja, FET “Dr. Mijo Mirković”, 2006., vol. 19, broj 1, str. 139-149
  3. „Integrirana strategija razvitka: Široki Brijeg za period od 2017. do 2026. godine“, <www.sirokibrijeg.ba/index.php/dokumenti/finish/3-dokumenti/1130-strategija-razvitka-sirokog-brijega-2017-2025-godine/gradska-uprava/gradsko-vijece/sjednice-gradskog-vijeca>, (3. srpnja 2018.)
  4. Kurtić, N.: Odnosi s javnostima, UNIVERSITY PRESS-Magistrat izdanja, Sarajevo, 2016.
  5. Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”,
  6. <www.hrleksikon.info/definicija/imidz.html>, (2. studenoga 2017.)
  7. Skoko, B.: Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću, Zagreb, MPR, 2006.
  8. Spahić, B.: Imidž grada, Sarajevo, Međunarodni centar za mir Sarajevo, 2001.

(dr. sc. Drago Martinović)


77 komentara

  • Nije mi jasno da je bilo tko zadovoljan infrastrukturom u Širokom…pa ceste su nam kao u Gazi, kanalizacija ne radi, bandera svako treća radi, škole (osim nove na Pecari) nisu obnavljane od 2. svjetskog rata, grad nam je pun šahtova, policija zadnji put za parkiranje napisala kaznu 89.te, vode i sad dosta sela nema, u ambulanti prosjek godina kod liječnika 23…, funkcionalan trotoar jedna ulica u gradu ima…dalo bi se nabrojat par stranica A4 formata

    43
    3
  • Da Istina je, oni koji dođu i prođu ne vide pravo stanje stvari i zato pozitivno mišljenje imaju, dok ovi koji u njemu žive imaju negativno mišljenje.
    Mislim da ljudi koji tu žive najbolje znaju pravo stanje stvari.

    23
    2
  • Sramota od jednog grada
    Nema osnovno što bi jedan grad trebao imati, nemate nogostupe skoro pa ni kroz jednu ulicu u gradu, npr od male škole pa u svim smjerovima nigdje nema staze
    To je sramota nema rasvjete nema javnih kanta za smeće, nemate niti jedan dječji park, ne postoji niti jedno javno igralište a navodno ste grad sporta????
    A igrališta i parkova za malu djecu bi trebalo biti barem na 10 lokacija
    Da ceste su može sačuvaj nadam se samo da će ljudi početi prijavljivati štetu na vozilu nastalu zbog brojnih rupa na cesti
    Ne obilježeni pješački prijelazi
    Premalo parkinga
    Ona ulica kod hotela ondje se moglo napraviti mjesta za još 20 auta samo da nije bočno parkiranje,
    A ako već želite ondje bočno parkiranje onda ono može biti dvosmjerna ulica ima sasvim dovoljno prostora,
    Ma šta se god radi s jadom uraditi pa tako grad na kraju i izgleda,
    Sramota eto to je jedan ponosni široki brijeg jedna velika sramota eto tako ga vidimo

    29
    5
  • Siroki ni pocemu ne lici na grad ,ni postene ulice kroz grad,o parkingu da i ne govorim pogotovo ispred doma zdravlja,ni kanta za smece ! Uzas

    20
    4
  • Zasto ulica Fra Didaka Buntica ne moze biti dvosmjerna?! Manje vise svi stanari su u prizemlju(garazi) i na nogostupu ispred kuce napravili poslovne prostore, a onda svoje auto parkiraju na ulicu. Zabaraniti parkiranje u ovoj ulici i da se ima prometnica kroz grad dostojna grada, a ne da je Krunina strana glavna prometnica u Širokom Brijegu.

    31
  • Slika svakoga , sela , grada metroa je cistoca! Kad ulazim od Knespolja- Siroki- Zaobilaznica ;; beton, bez isprikudani linija, bez pjesackog prilaza! NEMA NIJEDAN!! Ni murvu nisu stanju posadit, a kamoli neki platan. A da i onom smecu na livoj strani i ne pisem!! Pa ono siblje, Boze, ko dzungla!!! Triba bi Sindy prosetat gradom, a ne vozikat se!!

    15
    3
    • Kad tuda naidjes jelde nema mog Metalca vise…ja od tuge ide drugim putem, ostade mi mladost na onoj rusevini i nekoliko placa koje mi drugovi ne isplatise i sudska presuda o zakidanju place kao poslovodji.

      9
      1
  • Zasto zgradu” Opcine” ne napravite tamo di je “ Duvanjska”. Okolis sredit, Mali Muzej Grada, Misto za Boric BOZICNI, jednu fontanu, misto za koncerte, mali parking!! Sta ono onde nako stoji!

    18
    1
  • Vi žugatori ne ličite na ljude pa što bi vama grad ličio i na što
    Normalan narod vidi da je ljeoše nego prije 10 godina i zna da infrastrukture fali kao i u ostatku BiH,a tu živimo. Samo idiot ni uspoređivao s europskim standardima.

    A kladim se sa je pola vas što tu pišete porazbijaalo rasvjetu i što sve ne,u vašoj frustraciji

    Pola vas vjerojatno ne vidite svijet dalje od seoske krčme,i kladionice do nje

    A čime vi doprinesete? Što god da se napravi vi imate spremnih po 20 komentara pljuckanja,ismijavanja tipa” 21. st. a tek vodu u to selo dovodite itd.”

    Siguran sam da ste sve vrhunski stručnjaci koji bi naš mali grad da vam se da u čas promijenili. Svako 2-3 godine voda tu,pa kanalizacija,pa rasvjeta svugdje…

    Uživajte,krnite po jednu lozu,pričakajte pauzu na bingu pa navalite sa standardnim arsenalom vaše dosjetljivosti: uhljebu,ulizico itd.

    20
    43
  • Malo je reći da je Široki katastrofa za živit.Užas.Od jučer je završene kompletna rasvjeta u Ledincu(općina Grude),i u svim njihovim naseljima.Vodovod isto tako ,Dom obnovljen i u funkciji.Pogledajte ovdje.Šta vidite.Cisterne vršljaju ko u Africi,sinoć i ovih dana Kočerin bez ikakve rasvjete,bez vodovoda ..bez ičega.Rupa na rupi,šaht na šahtu.Tuga.
    Nebriga,javašluk,nepotizam,korupcija i politikanstvo u svakoj pori ove vukoj.bine od grada.

    24
    4
    • Grudski DZ radi nalaze/snimanje RTG/itd itd do kasno navečer, dr.koji rade manje vise svi redom bolji iskusniji od nasih, ne naplaćuju slanje nalaza za Mostar…evo samo malecni dio (ne da mi se pisati)…mi grad, grude selo hAhahahahahah , pa kako bgt ni semafora nemamo

      22
      1
      • Za “Opanci” u pravu ste od kada su pojedini scepili se onih vreca para, nabavili bjesne aute, izisli iz opanaka nevaljaim Siroki, svi kuci odakle ste dosli

  • Sta imas reci o gradu koji nema nijedan semafor, u kojem se parking naplacuje ako samo stanes na kiosk, ispod hotela taksiji mista zauzimaju a u hotelu ni zive duse, nigdi nema parkinga, skola ocaj, dom zdravlja takodjer, u policiji sve neki panduri, ocaj teski. Krenes za Dobrkovice place ti se, krenes za hotel place ti i baba kod kuce. Smrdi na mostu, smrdi u gradu, na kruznom ti stanu da te puste unutra, ti udjes u kruzni zabije se u tebe neka sirokobrijezanka. Jucer ja u kruznom a ispred mene autobus stade, dica izlaze pa ce preko Mekovca u skolu da autobus ne bi trosio gorivo dzaba…

    23
    2
  • Najbolji psihoterapeut je jabuka za lokalne zugatore koji sjede u sobama za tipkovnicom ili piju kave po lokalnim kaficima pa u nedostatku rijeci sa sugovornikom trazi se tekst na jabuci za ozugati nesto crkva grad klub bilo sta to je danasnja mladež koja bi sve na gotovo pa draga gospodo imate demokratsko pravo na prosvjede ili zasucite rukave i uradite nesto za svoj grad ili selo ili treca opcija idite iz grada svi imate hr putovnice velik je svijet ali bez povratka i preko ljeta ili bilo kad jer vami ovdje nista nevalja nisam HDZ ni uhljeb i Siroki jest selo ali je moje selo

    12
    25
  • Parkiranje u glavnoj ulici i onda izlaženje u “rikverc” je suprotno prometnim pravilima ako ne znate gospodo iz grada.Naplaćivanje takvog parkinga od strane nekih jeb.vjetara koji loču po birtiji i bazde na rakiju a to što ukupe od naroda to nikome ne polažu ili polažu stoti dio je čudo.Čemu to? Pravo je čudo što nemamo više nezgoda ko jučer kad je onog malog udarilo auto kod dvorane.Pa onaj pješački kod Lojke ,di je onaj kiosk je čudo .Niko ga živ ne vidi i ne može ga vidjet jer se na njemu parkira auto ,a onda dijete lidne između tih auta..Bože sačuvaj. Zorićevina je grotlo bez mosta na obilaznicu a bit će i gore, jer su ljudi kupili 8 tisuća m2 i pravit će stotinjak stanova još.I onda svi uz Kruninu stranu.Mašala, što vele naši partneri.Obrišite krmeljave oči vi u vlasti i dajte uradite nešto jer ovo je čisti primitivizam i ludilo.

    26
    2
    • Dobar komentar! Odmah i pitanje, s čim će ONI uraditi kada dižu milionske kredite da mogu sebi isplatiti plaće?! Sami sebi su teret kad ih se natrpalo nepotrebnih i nesposobnih, a mi od njih očekujemo neku produktivnost ili ti bar mrvu ljudske humanosti kad uđeš u tu zgradu. Nema od njih pomoći, oni su sami sebi svrha i ništa više!

      12
      2
    • Ulica fra.Didaka Buntića treba biti dvosmjerna kao što je i bila otkad je ju AU napravila jer je jedina normalne širine u Širokoom i ne bi smjela biti neučinkoviti parking sa kojeg moraš izlaziti na rikvercc i plaćati ga.

  • Ako das lovu onda nadjes neki posao i onda te jebe gazda da brzo odustanes i za njemacku. Nenad nikakvih prava,izdrzi dok mozes a neces dugo i opet za njemacku

  • nije do grada do nas je !!!
    80% vozača ne staje na pješačkom prelazu…opasnije prelazit na pješačkom nego preko tri trake…
    sami centar…iz lokala se čuju psovke i grozan primitivni rječnik…
    da bi grad bio grad treba da prođu godine i da konačno dodju neke kulturnije generacije…

    19
  • Za “ onog zugatora gori” : radim, ucestvujem u svakoj akciji u mom selu, doprinosim koliko mogu! Cistim cestu, rizem dracu i brstinu! Ali protiv VAS iz „ grada“ ne more se borit! Jerbo smece nosite svukud! U Brinu ( pravac Izbicno) , na zaobilaznici, kod policije, prema Rasnu! Nije vas sramota! Kupila je novi kauc u boravak, a stari u Brinu dotrala!! Pizde ste vi!! Triba prigledat kamioncice kad podju uz Krstinu!! I ono bacanje „ usput“! Nije vas sramota!!! Molim Boga kad ce grunit voda , da vam vrati prid vrata! Vi ste na portalu potrefili pravu temu! Odavno niste!

    11
    5
  • Široki Brijeg je mirno i pitomo mjesto (grad), sa stanovništvom koje se nikako ne bi moglo okarakterizirati primitivnim tj. uskih nazora i pogleda. Osobno živim u Mostaru, preko 20 godina i mislim da Široki Brijeg danas neupitno ima više karakteristika ‘gradskog’ od Mostara. Povrh Crkve, Gimnazije i Pecare, Likovne akademije, opće kulture i odgoja, što bih izdvojio kao primarne pozitivne karakteristike, jako mi se primjerice sviđa i izgled novog kolodvora kao dakle primjer neke nove infrastukturne slike grada. Kako će se stvari u budućnosti razvijati, u Širokom ali i svugdje drugo, mislim da ponajviše ovisi o tome u kojem i kakvom smjeru će se razvijati obrazovanje.

    14
    13
    • Šta je čovjek pogrešno napisao? Pa mamu vam jebem prije 20 godina se pucalo u Širokom u gradu i po kafićima… kad je zadnji put bio incident, pljačka ili ukradeno auto…

  • Grad za dobar život.Zahvaliti HDZ-u i Miri da su uložili ovoliki trud i znanje i napravili ovako ljep grad u kojem se živi pravi život.

    4
    19
  • Milijarde maraka su protekle kroz Široki. Nije i nikad neće i nemože nosit epitet grada. Ja u njemu živim, ja ga jako volim, ali naše nemože od nas. Koliko imamo tajkuna i milijunaša, da je svaki posadio jedno drvce, već bi bili prepoznatljivi. A što se tiče vladajuće strukture u njemu, pa samo pogledajte tko se i kako zaposlio u boljim firmama ima 10 godina. Ovi priko HDZ, ovi priko pratra. Ako nisi ni u jednom talu nema te nigdje! Što se tiče cesta i šahtova, svaki komentar je suvišan!

    14
    1
  • Najveći problem u Širokom je divlja i poludivlja gradnja. Pitam se tko izdaje dozvole za objekte, za kakve ne bi dobio dozvolu ni u Dredišnjoj Africiili najgoroj bh kasabi?

  • E moj gradonacelnice, molio bih te da procitas komentare svojih gradjana o gradu Sirokom Brijegu u kojem si na vlasti … godina pa ako ti je svejedno svaka ti cast!

    13
    3
  • Uopće ne razmišljam kakav je. Odradim na poslu dan i odo kući na selo. Nemam pojma. Fali sadržaja, kino, predstave, djeca baš sve aktivnosti plaćaju. Općenito, nije vala nešto baš…

    3
    2
  • Kakav grad?! rasvjeta – svaki drugi stub pokvaren ili pojedini dijelovi ih nemaju nikako, kanalizacija – možemo sanjati da projekat dočeka finale, prikladan autobuski kolodvor ( pri tome mislim na natkriveni dio gdje bi djeca i ostali trebali čekati bus a ne kisnuti ili ići u caffe i tamo praviti promet gazdi , milijun i jedan šaht gdje uništavamo vozila, nogostupi za slomit nogu , naprave 2-3-4 kružna toka i zamažu nam oči kako se trude za naš Grad , Trud je zapravo za njihove g….. a o institucijama ne treba ni počimati – rade šta ih je volja i narodu po novčaniku npr nalazi za Mostar 5 KM , novčane kazne od strane Mup-a troškovi postupka 3,6 KM – toga nigdje nema. kulturna pljačka naroda a ovo ostalo “lijepo” što vidimo samo maska i gluma I onda se pitamo zašto nam sugrađani odoše u svijet trbuhom za kruhom…

    5
    2
    • Šta li reče ne znaš ni sam. Ako nisi znao gradom upravlja gradsko vijeće zajedno sa načelnikom i nisu apsolutni vladari. To što si ti općenito nezadovoljan svojim životom vidi se po tvom načinu pisanja kada si sve izgovorio u jednom dahu. Pokušaj vidjeti dobre stvari i sve što se do sada popravilo na bolje a te negativnosti kao neke nedostatke koje svi skupa u budućnosti trebamo popraviti. Ako budeš na takav način gledao i život će ti biti ljepši.
      Grad ima svoju dušu. prije svega grad smo svi mi, ljudi koji tu žive. Ne možemo optužiti gradonačelnika za prometnu nekulturu, za smeće koje razbacujemo po ulizi, za svaku srušenu kantu za smeće u gradu …. itd. Pođimo svi od sebe.
      Grad ima sadržaja i svatko si može naći što ga zanima. Djeca imaju izbora od sportskih kolektiva, preko glazbenih škola, informatičkih i drugih radionica.
      Imate koncerte u gradu, imate sportske događaje, imate predstave i druga kulturna događanja, predstavljanje raznih knjiga, imate izložbe u likovnoj galeriji, koncerte ozbiljne glazbe. Zavisi šta tražite. Nemojmo pljuvati po svemu što je dobro

      1
      1
  • Kakav grad?! rasvjeta – svaki drugi stub pokvaren ili pojedini dijelovi ih nemaju nikako, kanalizacija – možemo sanjati da projekat dočeka finale, prikladan autobuski kolodvor ( pri tome mislim na natkriveni dio gdje bi djeca i ostali trebali čekati bus a ne kisnuti ili ići u caffe i tamo praviti promet gazdi , milijun i jedan šaht gdje uništavamo vozila, nogostupi za slomit nogu , naprave 2-3-4 kružna toka i zamažu nam oči kako se trude za naš Grad , Trud je zapravo za njihove g….. a o institucijama ne treba ni počimati – rade šta ih je volja i narodu po novčaniku npr nalazi za Mostar 5 KM , novčane kazne od strane Mup-a troškovi postupka 3,6 KM – toga nigdje nema. kulturna pljačka naroda a ovo ostalo “lijepo” što vidimo samo maska i gluma onda se pitamo zašto nam sugrađani odoše u svijet trbuhom za kruhom…

    5
    1
  • Tuga, kad vidiš kruninu stranu sve je jasno.
    Ljudi se hvale da ne plaćaju smeće i vodu.
    Bočenje kockica, policija nijemo gleda jer su iz istog sela, a onda na whfestu zaustavljaju sve živo.
    Janje se okreće kad nađeš rupu od septičke da otiče nekome, smeće na puzavici i po svakom brdu u okolici , svak dvorište i prostore izbacio do ceste, a auta se parkiraju na cesti, rijeku uništavaju svi a najviše besposličari ribari koji bi je trebali čuvati….
    Osim ovog parka, ništa pozitivno ne vidim
    Grad uživa u žuganju i ogovaranju, tuđa imovina svakome smeta, a svi seru u svoja usta(septičke u rijeku).
    Nestao je duh širokog, penavići, Naletilić, Mandić, Šole, sopte, zovke, kosići, draškić iz kina, Njuko….
    Nekad je načelnik općine i gvardijan bili ljudi koji vole široki, a sad su to ljudi koji mrze grad i mažu oči logos i fabus diplomama kao i ovaj pepić

    11
    3
  • Najbolji grad u BiH! Pravi grad najboljeg naroda,s najboljom strankom HDZ koja nas drži!

    Ko misli suprotno eno prosvjeda,eno izbora,skupite se oko nekoga,osnujte stranku,vidim po komentarima da imamo spasitelja naroda koliko hoćeš
    sve pametan do pametnijeg
    heroj do heroja
    pošteniji od poštenijeg
    ustanite od tipkovnice i pomozite svom gradu,svi smo na dobitku s vama

    5
    7
  • Stvarno kad čovik pročita ove komentare koje piše otprilke 10-15 nezadovljnika svega postojećeg , onda se zapitaš pa ima li za vas paćenike išta pozitivno u Širokom.
    Nitko razuman ne će kazati kako je sve u Širokom bajno i kako ne može bolje.
    Uvik može bolje i prosperitetnije biti dana ili sutra nego jučer..
    Tako je to i u Njemačkoj i u Švedskoj i u svakoj zapadnoj zemlji.
    One afričke i arapsko azijske ovde neću spominjati.Oni nisu ni za sto godina u stanju napraviti funkcionalno i napredno društvo niti će to ikada moći.
    Štavi mislite kad se šetate njemačkim gradovima ili selima, austrijskim, španjolskim,češkim, slovačkim ili pak mađarski gradovima -da je to njima palo s neba..
    Mislite da su ti ljudi u svim tim zemljama zabadava dobili sve one civilizacijske stečevine koje su dio napretka europskog čovjeka ovog dvadeseti prvog stoljeća..
    Vodovod, kanalizacija, javni prijevoz, čistoća parkova , ulica , trgova, javne površine koje odišu čistoćom i danju i noću, rasvjeta koja je sveprisutna ,sigurnost na prvom njestu..
    Ništa nije palo s neba .
    Sve je to netko napravio bilo javna poduzeća , to jest država koja stoji iza toga bilo privatnici koji su svojim kapitaloom sudjelovali u izgradnjih krucijalnih projekata vezanih za opće dobro jedne zajednice ma koliko ona bila ili kao se zvala, selo, grad , općina itd..
    Draga moja gospodo i poneki drugovi-sve, ama baš sve se plaća i to ne malo ,nego se plaća onako ,baš pošteno..
    A kod nas u Širokom imate jadnih privatnika(doista jadnih) koji plaćaju mjesečno neku naknadu nekom javnom poduzeću(sami izaberite kojem-slobodno vam po volji) u visini ,recimo , nekih desetak maraka.
    Da , desetak maraka, jadnih malih deset maraka..
    Možda, doista ima ljudi siromašnih po našem gradu i po selima kojima je tih desetak maraka puno pa ne mogu ni to plaćati ali ovde nije riječ o njima..
    Jer takvi obični , mali ljudi ne mogu imati neku uspješnu tvrtku ili poslovni prostor u gradu , bilo u centru ili negdje na rubu..
    I onda -paf čuješ te ljude kako se toliko blamiraju, spuštaju na raszinu seoskog kockara, ovisnika ili pijanca koji bi prodao rodjenu mater za deset maraka..
    Čuješ ljude kako kmeče , pa ja plaćam dest maraka mjesečno toj i toj tvrtki koja je u javnom (državnom) vlasništvu i šta ONI hoće više od mene!
    Ja sam svoje napravio čak i puno više nego sam trebao..Ja plaćam deset maraka mjesečno i hoću sve one beneficije koje mi po zakonu pripadaju kao svakom građaninu EU-e, za taj novac..

    A čovjek, recimo ima bilo kakav obrt, firmu, veću ili manju koja obrće desetine tisuća maraka ili neke od njih desetine miliuna mjesečno i eto problema …
    Problem im dati u javnu kau i za opće dobro iznos od desetak maraka do nekoliko desetaka maraka mjesečno aimaju firme koje stostruko koriste resurse općine koje su HVALA Bogunaparvili naši predci ,opet uz neke javne ustanove nekih drugih država koje su tada bile na ovim prostorima.
    Dok god tako jadno, usko i skučeno razmišljamo, ne , ne možemo ići naprijed.
    Zato će neodgojeni, nekulturni pojedinci koje će se prvi pobuniti i baciti kamenom na svaku općinsku vlast, naročito ako je hadezeova , i dalje bacati smeće čim se odmaknu kilometar od svoje kuće, žugat će na svaku potrebu neke javne ustanove za naplatom svojih usluga, kao da ti ljudi u tim ustanovama ne moraju primati plaće za svoj rad i napalatu svega onog što se itekako debelo plaća u svim zapadnoeuropskim zemlja pa i ne samo u njima..
    Takvi s euglavnom nisu daleko makli od svoje uske sredine u kojoj su ponikli,bilo u Širokom, bilo u Mostaru, Livnu, Bugojnu, ILI BILO GDJE..
    jESTE LI IKAD ZAPITALI SVOJE ROĐAKE U ZAGREBU, DJECU , KAKO SE PLAĆAJU RAZNI “NAMETI” NA STAN ILI ZGRADU U JEDNOJ RECIMO RUBNOJ 8SEOSKOJ DOSLOVCE) ZGRADI U ZAGREBAČKOJ Dubravi, Poljanicama, ili Sesvetama.
    Isto ili gore je u Samoboru, Baškoj Vodi, Makarskoj ili Zadru. Platićete mjesečno nekih 60-100 kuna recimo samo za oborinske vode i za održavanje (troškova te gradjevine.
    Ima toga još da vam srce stane od muke za platit pa i onog čega se vi ne bi dosjetili ni u snu, i sve se plaća..
    Možete samo razgoračit oči kad vam dođe recimo račun za odjavu neke faks, maks, daks televizije koju ste ko fol besplatno koristili prvih 4, 6 mjeseci a onda ste poželjeli reći zbogom, međutim to košta , itekako košta..
    Ovo, kod nasu Hercegovini što s eplaća pa to je smijurija u odnosu na to kako gule u Hrvatskoj..Vjerujem da oni koji ovde kmeče , kme , kme, kme , gore ili dole ne bi smjeli ni pisnuti na račune koji bi ih zasipali svaki mjesec.
    Uvijek mi padne na pamet jedna moja susjeda, tako, neosjetljiva, bezobrazna i lukava iako je u godinama kad bi trebala više mislit i na konačni račun koji će polagati kao i svi mi pred onim koji je konačni Sudac..
    Žena, Bog mi prosti samo pišem onako kako je bilo)siromašna i jadna , nikad do rata ništa nije imala, nije imala , što se kaže ni za cigara atad su cigare bile marku ne ko ove danas pet(5) maraka ili više..
    I tako rat traje, prolazi i odlazi a ona uvik priča priču di su one naše pare koje su došle za nas iz Rvacke..JA JOJ KAŽEN DA JA NIKAKVE PARE NISAN NI VIDIO, JOŠ MANJE DOBIO NITI ZNAM NI POZNAM NIKOG TKO IH JE DOBIO..a ,ONA UPORNA DI SU NAŠE PARE I ONDA , BOŽE MI PROSTI, NE MOGU DURAT TOLIKI BEZOBRAZLUK I LUKAVŠTINU ,PA JE pitan, a reci- koliko si ti para imal na računu prije rata i koliko ti je para propalo na knjižici-jer -meni-doista jeste propalo i nikad ni od koga nisam dobio ni fennige odštete za to jer nisam imao ni volje ni živac tražiti ,zapravo boriti se godinam s vjetrenjačama poput Don Kihota.
    KAŽE, ONA MENI ŠTA TE BRIGA KOLKO SAN IMALA NA RAČUNU a JA JOJ KAŽEN ,NISIIMALA NIŠTA JER NISI NI IMALA BANKOVNU KNJIŽICU A KAKO BI TEK ONDA MOGLA IMATI NEŠTO NA NJOJ..
    Poanta, žena bezobrazna i lukava, nikako da objasni kako se u ratu ili posle rata snašla i lipo skućila ,kako ne bi za devet života prije rata mogla ali i dana suporno govori kao i prije -di su naše pare-one iste koje nikad nije vidjela ni na televiziji a kamoli da ih je imala..
    Eto, danas se upravo takav soj ljudi i takav mentalni sklop danomice tuži pred Bogom i Pred ljudima kako u našem Širokom ništa ne valja i kako ništa nije napravljeno a dovoljno je samo uzeti stare prospekte Širokog iz osamdesetih (dostupni na internetu) i vidjeti i uvidjeti kakva je kasaba tada bio Široki B.U ODNOSU NA DANAS.
    Jedino je Duhanska stanica tada bila ljepša i uređenija nego danas a opet to je posebna priča o kojoj bi se mogla napisati odeblja knjiga..

    4
    13
  • Članak po narudžbi stranke, a sve u cilju promoviranja partije kojoj pripada, zvala se ona nekada SKJ, a danas HDZ. Puno tzv. informacija o izvrnutim tezama pa pođimo redom. Lištica nije nikakav stari naziv za grad Široki Brijeg već je to komunistička umotvorina o zatiranju svega hrvatskoga u Zapadnoj Hercegovini. Iz toga proizlazi i poznata gangaška pjesma „Lištica se samo rijeka zove, oj Široki to je ime tvoje,“ za koju se ležalo najmanje 6 mjeseci u ćelovini. Autor članka bi to trebao znati iz prve ruke, jer mnogi Kočerinjani su poslije ove gange uhapšeni i pozatvarani ako su popili koju više u birtijama kod Cole i Baćana, od kojih i on potječe. Vidimo kako se barata podacima o broju stanovnika od 29000 – 32000(na Wikipediji) i ako uporedimo ove podatke sa podacima župnih ureda koji pripadaju općini Široki Brijeg, dolazimo do razlike od 10-ak tisuća žitelja manje. Mnogi Širokobriježani su se iselili, a mnjogi iseljavaju i danas. Nije to privremeni odlazak na rad, kako se zvalo u komunističko vrijeme 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, kada je odlazio samo hranitelj obitelji, a preostali članovi su ostajali na svojim ognjištima. Danas odlaze cijele obitelji sa željom bez povratka, upravo iz razloga vođenja partijske politike kojoj i drug autor pripada i koju politiku sramno prikazuje kao politiku napretka, razvoja i zajedništva, a narodu nikada nije bilo gore. Govoriti o Lištici u periodu poslije WWII i raspada zločinačke komunističke Yu tvorevine, kao o nerazvijenom dijelu BiH, a danas isti ubrajati u razvijeni dio države govori o autoru neznalici ili o namjernim lažnim vijestima, a s obzirom na titulu dr. sc. Ne možemo govoriti o neznanju, već se znači radi o namjernim lažima s ciljem umivanja partije HDZ. Ima li onda razlike političkog postupanja pripadnika SKJ i HDZ? Naravno da nema jer se radi o istoj političkoj agendi i istim političkim protagonistima. Svi članovi SKJ su preko noći postali članovi HDZ, ovladali partijom i njom upravljaju po istoj šabloni i sa istim ciljevima kao i nekada SKJ. Idemo dalje. Grad Široki Brijeg na svojih prikazanih 30-ak tisuća stanovnika ima 22 tisuće radno sposobnog stanovništva, a ostalo su umirovljenici i djeca. Radi ih nekih 6 tisuća, kao što je otprilike i broj uposlenih prije rata. Na birou rada ima evidentiranih nekih 3 tisuće neuposlenih i sa uposlenima čine 9 tisuća i djecom i umirovljenicima čine ukupno 17 tisuća duša. Postavlja se pitanje gdje je narod od nekih 13 tisuća duša? Stopa uposlenih je negdje na 30-ak %, a nezaposlenost u Širokom Brijegu iznosi fantastičnih 70%! Kako bi se ubrajali u razvijene u Širokom Brijegu bi trebalo raditi nekih 15-16 tisuća ljudi, toliko o razvijenosti. Neću govoriti o drugim ekonomskim pokazateljima kao što su na primjer primanja radnika, pravo na 18 dana plaćenog godišnjeg odmora, Uskrsnica, Božićnica, trinaesta plaća, pravo na prijevoz, pravo na topli obrok, pravo na porodiljne naknade ili pravo na dječiji doplatak, to vam je u Širokom Brijegu znanstvena fantastika. U širokom Brijegu je poslije WWII pobijeno, nestalo, za grob im se ne zna 2173 duše, a u Domovinskom ratu 56 ljudi od čega se jedan vodi kao civilna žrtva rata. Partizanija napravila genocid nad narodom Hrvata i u samo Širokog Brijegu pobijeno 15-20% muškog reproduktivnog stanovništva što je holokaust i genocid i nenadoknadiv gubitak od kojega se narod nikada neće oporaviti. Člankom se vrši “fabriciranje” stvarnosti ili imitacija, što ukazuje na manipuliranje tom “javnom slikom” o gradu Širokom Brijegu. Autor članka je uposlenik grada i pomoćnik načelnika i njegov glasnogovornik, pa treba li što dodati? Gospodarstvo počiva na dobroj volji nekolicine ratnih profitera koje je stvorila partija davši im temeljni kapital iz trezora SDK RH. Partija je kriminalnom privatizacijom uništila sva društva iz perioda prije rata, stvorila preduvjete za svoje poduzetnike napravivši tajkune koji su više potrošili na običnu i elitnu prostituciju nego što su uložili u razvoj grada i otvaranje novih radnih mjesta. Partija je, kao i u komunizmu, jedini zavod za zapošljavanje i ne može se zaposliti niti čistačica bez partijske suglasnosti. Normalno je da u takvoj klimi narod bježi. Bježe mlade osobe, mlade obitelji koje se nikada neće vratiti, a budućnost Širokog Brijega je prepuštena partiji i njihovoj djeci koju pripinju na korita državnih jasala. Grad koji ima takvu omladinu nema budućnosti i bojim se kako će partija ponoviti još jedan genocid nad narodom Hrvata u svojoj kolijevki hrvatstva, Širokom Brijegu, koji će nestati u bespućima partijske pošasti.

    7
    3
  • Ugled je porastao Sirokom otkad dovedose cetnika Bajagu, a jos ce vise raste kako se god vise dovode multi-kulti grupe da nam sple pamet…A kad se tek odrzi parada ponosa, uci ce Siroki u sve svjetske mape…O jadni, slijepi narode! Ako je ova selendra i vukojebina od Sirokog grad, onda sam ja Trump!A vi dezurni HDZ-ovci sto pljujete po nama koji govorimo objektivno, zar vas nije sram da toliki narod pravite budalama i ovcama???Zar mi nemamo oci i usi; zar smo svi mi nepismeni pa ne znamo sto imamo, a sto nemamo?I najgore selo u grudskoj ili ljubuskoj opcini je uredjenije od Sirokog! Sramim se sto zivim u ovom mjestu, ali sam previse siromasan da idem bilo kuda! I da, sudjelujem u svakoj akciji ciscenja i sl. ali nema koristi od toga kad smo mi najnekulturniji narod na svijetu!Ajde, ukljuci se sa sporedne ceste na glavnu ako mozes!!Hoce li te itko pustiti? Malo morgen!Udji u bilo koju trgovinu i vidi hoce li te itko pustiti ispred sebe na kasu iako ti imas jedan artikl, a oni ispred tebe puna kolica! O infrastrukturi da i ne govorim, O skolama takodjer!O trgu, fontanama, javnim cesmama, parkovima, cvijecu, o hotelu koji pusta cajke kao da smo na srbijanskom vasaru ili discu, a ne u hotelu gdje ljudi dodju popricati i popiti kavu, a ne slusati preglasnu glazbu koja vam osteti bubnjice i glasnice jer se nadvikujemo jedni s drugima!O otpadnim vodama i septickim jamama koje se slijevaju u Listicu!O nogostupima kojih nema, o nepostivanju pjesaka na pjesackom,o klupama u centru grada, o turskim satorima i djindjuvama koji se postavljaju po “centru grada”(koji li grad, koji li centar?) na Gospojinu, po bijednim bozicnim ukrasima koji se jos samo kod nas koriste dok su gradovi diljem svijeta okiceni milijunima prekrasnih zarulja, o kucama bez ikakvog reda i planba, bez prostornog i gradskog uredjenja, bez ijedne saksije cvijeca ispred ijedne trgovine ili gospodarskog objekta, kuce, zgrade, Krunina strana, lokve po cesti, parkiranje gdje kome padne na pamet, Dom zdravlja, nezakonite markice koje skupo placamo iako smo osigurani, placanje uputnica za Mostar, neljubazni lijecnici i drugo osoblje u drzavnim sluzbama, mogao bih danima nabrajati, ali nema koristi jer oni koji vode grad i zupaniju vode racuna samo o osobnim interesima, a boli njih neka stvar koje nemaju za grad i narod! Nek nam je Bog na pomoci!Da ikako mogu, pobjegao bih sto dalje odavde i NIKAD, ama bas NIKAD se cvise ne bih vratio!

    12
    1
  • Hvaljen Isus i Marija dragi moji sugrađani. Evo nekoliko najnovijih podataka.
    Statistički podaci o broju stanovnika u općini Široki Brijeg na dan 31.12.2018.g:
    župa Kočerin 3030
    župa Široki Brijeg 16664
    župa Rasno 1040
    župa Izbično 347
    župa Ljuti Dolac 1419
    župa Jare 850
    župa Crnač 780
    Svega: Općina ŠB: 24130.
    Otišao je još netko u ovih nekoliko dana jer se čekao famozni 01.01.2019. radi nekih olakšica kod zapošljavanja u Njemačkoj. Umrlo je više ljudi nego je rođeno i dobili smo podatak o broju stanovnika na današnji dan ispod 24000. On je objektivno još manji jer po župama još uvijek imamo ljude koji su odselili, a vodi ih se kao stalno nastanjene. Pa i sam dvoje svojih ukućana prijavljujem kao članove domaćinstva iako su otišli, ne iz želje za laganjem, već se ne mogu pomiriti sudbinom svoje djece koja moraju ići u daleki svijet kako bi preživjeli.

  • Da to je točna brojka 24130, da je dobro vjerojatno bi nas bilo 35 tisuća, problem nije u zelenim površinama , problem nije nije i rupama u asvaltu,.. problem je u skolstvu zdravstvu i svim drzavnim ustanovama gdje se samo mogu zaposliti podobni sa stranačkom iskaznicom

    4
    1
  • Za“ opanki“:: lipo si napisa, : vratite se na selo, da vi „ domaci“ morete uziati.,“! Ima li veceg SELA OD GRADA SIROKOG??? „ Domaci u kom si dilu centra grada???

    3
    3
  • Potpis za komentar u 17:52, jedan mali podatak koji puno toga otkriva ali ništa ne pokazuje…
    Cjena vrtića 200KM, najskuplji vrtić u “regionu”.

    Onih ponosnih godina smo pisali grafite, Moje je tata HVO a tvoj?…
    Danas, ja pakiram kofere a TI?

    5
    2
  • Sa takvim razmišljanjem i bolje da pakiraš kofere. Sretno ti bilo.
    I Gotovina je ratovao pa danas ne živi od ratnih priča nego je zasukao rukave i radi.
    Sretan ti put

    3
    5
  • Anonimno
    5. veljače 2019. u 9:39 ne mogu ti reći da si lud nisam kvalifikovan za to ali po tvojoj priči ti se kvalifikuješ za sve sve ti dobro po meni si zaostao ili si imao poteškoća u razvoju mozak nije rastao sa tijelom

    1
    1
  • u širokom je lijepo ali kome gdje bi pojedinci bili da im drugi ne love ribu ne bi je znali uloviti samo gotovu znaju jesti i ovi misle da su u pravu ako se netko ne slaže sa politikom ne mora značiti da ne voli hrvate i grad im i treba kritikovati da bolje rade a ovi pojedinci što misle da znaju i da su pošteni neka razmisle o ovome lud da zna da je lud ne bi bio lud

    4
    1
  • Volim ovaj grad ali je on daleko najneuredniji i najruzniji na sirem podrucju. Kuce se ruse, smeca kud god se okrenes, smrdi kanalizacija, zelenila nigdje. Drvo se nije posadilo od vremena titinih pionira

    3
    1
  • Jakog li istrazivanja a pogotovo kad isto izradi dezerter koji se cijeli rat muvao po Kocerinu. Njemu i onima kao on je bilo vise nego dobro.

  • Pepić je stručnjak za sve, nekad bio stručnjak za tehnički pregled auta u Lijanovića, pa nakon toga glasnogovornik načelnika, pa sad ekspert za obranu i zaštitu. Cijeli doktorat mu općina plaćala, a sad crpi sredstva iz Uprave civilne zaštite za kvaziistraživanja.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.