Službeni Zagreb do danas nije imenovao svoje članove u zajedničko povjerenstvo koje treba pratiti provođenje Sporazuma o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, potpisanog još u lipnju 2013. godine, zbog čega nije moguće izvršiti prekategorizaciju bilo kojeg graničnog prijelaza.
Kako navode Nezavisne novine, sam sporazum je predvidio da u roku od 60 dana zajedničko povjerenstvo održi prvu sjednicu, no od tada su prošle gotovo dvije godine a povjerenstvo, zbog hrvatske nezainteresiranosti, još i ne postoji.
Naizgled banalni razlozi
Ovi naizgled banalni razlozi administrativne prirode izravno se odražavaju na svakodnevni život desetina tisuća bh. građana koji žive i stanuju s jedne strane granice, a rade ili imaju privatne poslove i interese na drugoj, hrvatskoj strani.
S tim u vezi gotovo je nemoguće očekivati da pojedini pri8jelazi za pogranični promet, poput Kozarske Dubice, Svilaja ili Čitluka, dobiju čak i privremeni status putničkih u vrijeme godišnjih odmora i pojačane frekvencije prometa.
Miro Džakula, direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH i predsjedatelj Povjerenstva za integrirano upravljanje granicama, ističe kako BiH nema mogućnost sama mijenjati sporazum.
“Kao što znate, eventualna izmjena jednog takvog sporazuma ne može biti jednostrana, već bi BiH i Republika Hrvatska samo na bazi zajedničkog dogovora mogle izmijeniti postojeći sporazum u smislu prekategorizacije nekog od graničnih prijelaza između ove dvije zemlje”, rekao je Džakula za Nezavisne novine.
Već je, naime, nakupljeno veliko nezadovoljstvo u lokalnim sredinama, kojima je ovo pitanje od životne važnosti, na samo sa bh. strane, već i susjedne, zbog čega su u nekoliko navrata održavani i protesti.
Izmijenjeni statusi
To se, prvenstveno, odnosi na prijelaz Doljani – Metković, koji je ranije bio međunarodni prijelaz za promet putnika i roba, a ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. je samo prijelaz za međunarodni promet putnika. Slično je i s lokacijom Gabela – Gabela polje, koji je do 1. srpnja 2013. bio granični prijelaz za međunarodni promet putnika, a od tada ima status prijelaza za pogranični promet.
Izmijenjene statuse u procesu kategorizacije dobili su i prelazi Kostajnica – Hrvatska Kostajnica, koji je ranije bio prijelaz za međunarodni promet putnika, a sada je samo za pogranični promet, kao i Novi Grad – Dvor, koji je bio prijelaz za međunarodni promet putnika i roba, a sada je samo za međunarodni promet putnika.
Tek je neznatan broj graničnih prijelaza koji su dignuti na višu razinu, poput Ivanjica – Gornji Brgat, ili Osoje – Vinjani Gornji, no isto tako je činjenica da su ovo manje poznate i frekventne lokacije.
Zbog svega se postavlja pitanje kako će i hoće li uopće ovaj problem biti riješen do početka ovogodišnje sezone godišnjih odmora, kada Hrvatska, ali i BiH, očekuju desetine tisuća gostiju, ali i dolazak dijaspore. Prethodna sezona godišnjih odmora bila je prva po novom režimu, ali je već bilo velikih problema.
(Nezavisne novine)
