Hrvatska neće priznavati diplome iz BiH i Srbije?

Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, Ivica Katavić, nedavno nam je kazao kako postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim kriterijima.

Za provjeru ove njegove tvrdnje koja će zabrinuti brojne hrvatske studente koji studiraju u spomenutim državama, a među njima zasigurno prednjače Slavonci, obratili smo se Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja nam je informaciju potvrdila, piše Glas Slavonije.

Jeftinije studiranje

Mladi kažu da su motivi za nastavak školovanja u susjednoj zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, pojašnjavaju da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije.

Hrvatska postupak priznavanja IVK-a, koji se temelji na načelima Zakona oо potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.

Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa, pojašnjavaju u Agenciji.

U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje potrebno je ispuniti nekoliko kriterija.

Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.

U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi.

Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.

U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, i u skladu s međunarodnom praksom.

Vjerodostojnost

U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji, kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH.

Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete, stoji u odgovoru.

Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

I brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar.

Kao prednost studiranja u Orašju ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj.

Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu”, ističe Marina iz Županje. Napominje da Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj. U prilog studiranju u susjedstvu govori još jedan zanimljiv podatak. Naime, ondje imaju i priličan broj “hrvatskih akademskih gastarbajtera, brojnih gostujućih profesora iz Hrvatske.

Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1600 studijskih programa.

Nažalost, s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su se i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava u BiH. Svjedodžbe iz srednje škole, ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na crnom tržištu, a postoje podaci o tome kako Balkanom “kruže deseci tisuća plagiranih diplomskih i doktorskih radova“.

(www.jabuka.tv)

17 komentara

  • Pa tko bi priznao diplomu iza koje stoji HDZ-e kad su u pitanju Hrvati,ili SNSD kad su u pitanju Srbi,a li najveće tupaje jesu muslimančine,kod njih akademik onaj Filipović,sumrak čovječanstva!




    10



    5
    • Evo predlazem da ni mi njihove ne priznamo.Svi u saboru napisali ili diplome ili doktorate sebi.Evo Vesna Pusic nije ni srednju skolu zavrsila pa predaje na fakultetu i te diplome su ko dobre.Ajde molim te tamo se uvijek isla kupovat ekonomija i prometni i ko zna sta jos???Odmaknite od nas pa kako nam bude dovoljno ste uradili .




      8



      8
  • Znanje u Mostaru nije ni blizu Zagrebu,niti kriteriji. Velika je razlika Zagreb/Split, a kamo li Mostar. U Mostaru završe po bolonji trigodine i idu u Zagreb…i? ”zapelo dalje”.. Šteta za učenike koji nisu u mogućnosti ići u Zagreb,a imaju znanje. Manje bi njih bilo iz HR u Mostaru da su iz srednje imali osnovna znanja tražena za državnu maturu. Jeftinije je im je u HR studirati, ali,trebalo i treba učiti




    13



    2
    • A one snimke na tv o kupovini/prodaji anatomije u hr.Ajde je kupi u Mostaru pajdo moj.Ima tu debelih paresa cija djeca studiraju prvu godinu medicine a trecu da su otisli od kuce.Da se moze kupiti u Mostaru kupili bi vjerujte mi….znam.




      1



      3
  • Diplome iz HZ-HB – ne ce biti priznate. Pa kakve su ovo gluposti, znadete li vi koliko je studenata iz cijele RH- ke u Mostaru na Sveucilistu…




    8



    1
  • Ovdje se misli na diplome sa bošnjačkih škola,učilišta,hrvatske su regularne ne samo u RH-oj ,nego u čitavoj EU-ji…Ispada da Mesiću neće onda priznati doktorat koji mu je dodjeljen u Tuzli za zasluge u tlačenju i ponižavanju hrvatskog naroda u BiH-ni…Jadan Stipe,a tek doktoriro…




    7



    1
  • Postovani Akademski gradani,
    svi studenti koji nisu mogli upisati nap.Medicinu,Farmaciju i sl. fakultete u RH dosli su po nekoj vezi u Mostar i plate svaki ispit i bas svi zavrse studije medicine.U RH malo teze ide upis na Medicinu jer se neda nikome placati 10-20 000(eur).Grad sveucilisni uMostaru je mnogo jeftiniji a HDZ sve rijeci tj. politicke tkz elite mogu upisat koga hoce.




    3



    0
  • To je istina. Eto bas primjer medicine, ko ke god upisao zavrsio. Zalosno, da je zanat nebi ih toliko zavrsilo. Nije ni cudo onda dijete imalo kamence u bubregu oni mu operirali slijepo crijevo. Nedaj Boze da se za glavu drzalo




    3



    0
  • Ma sta se ova Hrvacka vise kurci!! Oni nece priznavat!! Ko ” oni” i sta ” oni””” Jadni studenti i roditelji ! Tako triba dati prijedlog i ostalim drzavama da ne priznaju diplome nase moderne, najpismenije hrvacke drzave!!




    0



    1
  • A zašto u Hrvatskoj Medicinska komora medicinskih sestara ne da licencu skoro pa nikome tko je završio Srednju medicinsku školu u ex YU ????
    Pa nisu ni dovoljno školovane da rade nostrifikaciju diploma i davanje licenci imnogo ljudi živi u Hrvatskoj godinama a ne može se zaposliti u Hrvatskoj.?Molimo vas da se ovo promjeni jer ako je Srednja medicinska iz BiH vrijedila prije 5 godina i prije 30 godina šta sad te medicinske sestre iz Udruge ljude omalovažavaju ine daju licencu??




    0



    0

Komentiraj: