Dok obilježavamo Svjetski dan braka, podaci Eurostata pokazuju da je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i razvoda, raste broj djece rođene izvan braka, kao i prosječna starost pri sklapanju prvog braka, dok se povećava broj građanskih, a smanjuje broj vjerskih brakova.
Radi se o trendovima na razini Europske unije koji se preslikavaju i na Hrvatsku, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.
U 10 godina 10 posto manje brakova
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika bilježi da su 2012. sklopljena 20.323 braka, a 2017. njih 20.310.
Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije COVID-a 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.
S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Građanski brak sklopilo 52 posto parova
Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a vjerski 48 posto, dok je, primjerice, 2012. bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova.
Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece. Podaci Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7036 pravomoćno raskinutih brakova.
Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.
Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za demografiju povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa je tako analiza 25-godišnjeg razdoblja pokazala da se najveći rizik za razvod bilježi tijekom četvrte i pete godine braka, a za parove koji prođu petu godišnjicu braka rizik se s vremenom smanjuje.
Manje rođenih smanjuje broj osoba u dobi za ženidbu i udaju
Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova ključan dobni sastav stanovništva.
Objasnio je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih smanjuje broj osoba koje ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim je povezan i značajan broj iseljenih od 2008., što se naročito pojačava od 2013.
Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.
Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi manje raskidaju.
S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni brakovi s djecom obično se raskidaju nakon što djeca uđu u dob iznad 14 godina.
Brak se često sklapa nakon rođenja prvog djeteta
Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta.
To je slučaj i sa sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira i vjenčanjem roditelja.
No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak, pa i to može, osim sekularizacije, utjecati na njihov manji broj.
Ulazak u brak u starijoj dobi normalna je općerazvojna pojava. U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.
Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose registrirani brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova broja.
Hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu, dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.
(www.jabuka.tv)
Po meni je ovo sasvim logicno. Sve manje ljudi su stvarni vjernici pa ne vidim razlog zasto bi se vjencali u crkvi. Ako ne ides nikako na misu, niti imas veze s ostalim sakramentima, zasto bi se onda vjencao u crkvi, kad ti je to ionako nebitan cin.
Nakarada nadire na sve strane.
Postajemo pametniji napokon!
rece moderni sirokobrijezanin – za Lk
moderni sirokobrijezanin je u pravu, zasto se vjencaju u crkvi kad se nitko ne pridrzava crkvenih zakona i zapovijedi npr. spolni odnos prije braka, necu ni nabrajat dalje…
Za 15:07
I prije 50 godina su se cure trudne udavale,bilo je toga dosta, ali sad svi svetci kad su ostarili.
Vidi se očito, samo bježite, jednom ćemo svi stat pred Šefa
Za 14:32, a sta ces ako te na kraju bude cekala Sefica 😁
Naravno jer više je onih koji se razvode ništa ne znači taj čin sklapanja braka u crkvi sve je otišlo u krivom smjeru
Sto misle cure koje su sa tudjim muzevima u vezi
Boje li se Boga
Redovito se ispovidaju i idu u crkvu,crne se nadaju
Pozz iz Posusja
Te cure su vjerne tim tudjim muzevima
Jadnice jadne, dno dna
Trenuci njihove slabosti
Nakraju Ce zavrsit u kanti za smece i vise ih neće niti jedan momak pogledat a kamoli ozenit
Ko tebi koristi što te oženio takav -to je muž od cure
Pa što napadate te cure da vam muževi valjaju ne bi vas varali.One jesu jadnice ali muževi su vam gori