Vlade zemalja Europske unije koje su u travnju uvele lockdown sve više oponašaju jedinu zemlju koja to nije učinila, ali stručnjaci upozoravaju da švedski pristup covidu-19, koji se oslanja na dobrovoljno poštovanje mjera, a ne na prisilu, neće odgovarati svima, piše The Guardian.
Dok je zaraza u usponu u nekoliko europskih zemalja, Francuska trenutno ima prosječno oko 12.000 novih slučajeva dnevno, ali je odbacila mogućnost ponovnog uvođenja nacionalnog lockdowna, pa umjesto toga slijedi strategiju koju je premijer Jean Castex nazvao “životom s virusom” i uvodi lokalne mjere.
Španjolska je ovaj tjedan prešla brojku od 700.000 slučajeva i također je odbacila drugu karantenu. Imamo alate koji su nam potrebni, ali treba nam pomoć naših građana. Individualna predanost je fundamentalna, rekao je premijer Pedro Sanchez.
U Velikoj Britaniji se ministar vanjskih poslova Dominic Raab osjetio obaveznim poreći ono što je Carl Heneghan, ravnatelj Centra za medicinu temeljenu na dokazima pri Oxfordu, nazvao jasnom promjenom politike prema švedskom modelu, s više oslonca na osobnu odgovornost i prihvaćanja činjenice da će broj zaraženih rasti. Mjere za suzbijanje virusa općenito više ne izgledaju kao sveobuhvatni i obavezni diktat središnje vlade, nego su više lokalne i oslanjaju se na individualnu građansku odgovornost više nego na zakone, što je “lagani pristup” kojeg mnogi povezuju sa Švedskom.
Lekcije iz Švedske
Skandinavska zemlja mogla bi “ponuditi lekcije globalnoj zajednici”, rekla je visoka dužnosnica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Dorit Nitzan, regionalna direktorica WHO-a za hitna medicinska stanja u Europi, rekla je da se Švedska fokusirala na dugoročnu izdržljivost, angažman građana i dobrovoljno sudjelovanje u mjerama te da je takav pristup zanimljiv zato što je došlo “vrijeme da se svi naučimo živjeti s virusom”.
No, Nitzan naglašava da ovo nije rješenje za sve zemlje te da svaki pristup treba biti temeljen na situaciji i kontekstu. Ako WHO želi naučiti više od Švedske, to je zbog toga što je ta zemlja “prilagodila svoj odgovor ponašanju i nasljeđu svojih građana te iskoristila spoznaje kako bi pristup bio učinkovit”. Za razliku od mnogih drugih zemalja, Švedska je zatvorila fakultete i škole za učinke starije od 16 godina, ali svi mlađi normalno su pohađali nastavu. Švedska je također zabranila okupljanja više od 50 ljudi te pozvala starije od 70 godina i druge rizične skupine da se samoizoliraju, piše Guardian.
Osim toga, od nešto više od 10 milijuna stanovnika zatraženo je, ali ne i naređeno, da poštuju fizičku distancu i da rade od kuće ako je to moguće, što je većina prihvatila. Trgovine, barovi, restorani i teretane su ostali otvoreni, a nije preporučeno ni nošenje maski. Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell inzistirao je da cilj nije brzo postizanje imuniteta krda, nego usporavanje širenja zaraze tako da se zdravstveni sustav može nositi s pandemijom. Kriza je maraton, a ne sprint, više puta je rekao Tegnell, tvrdeći da bi se švedski pristup mogao pokazati održivijim od lockdowna.
Švedske su vlasti također tvrdile da javno zdravstvo treba promatrati u širem smislu te da bi stroga primjena lockdowna mogla imati ozbiljne sekundarne posljedice, uključujući povećanu nezaposlenost i probleme mentalnog zdravlja, te također koštati ljudskih života.
Kritike švedskog pristupa
Ostaju, međutim, velika pitanja o švedskom pristupu, kojeg su neki oštro osporavali u samoj Švedskoj i inozemstvu. Iako ankete pokazuju kako većina Šveđana podržava ovaj pristup, kritičari su optuživali Tegnella i švedski Zavod za javno zdravstvo da tvrdoglavo ignoriraju i znanstvene dokaze i neke preporuke WHO-a. U svibnju je Švedska imala najveću stopu smrtnih slučajeva zbog covida-19 u Europi. Broj umrlih na milijun stanovnika 10 puta je veći nego u Norveškoj i Finskoj, ali manji nego u Španjolskoj i Italiji.
Gotovo polovica od 5.878 smrtnih slučajeva u Švedskoj dogodila se u domovima za starije i nemoćne osobe, što je dovelo do gnjevnih optužbi da Švedska nije uspjela zaštititi svoje najranjivije, odnosno da je zapravo žrtvovala svoje starije kako ne bi preopteretila odjele za intenzivnu njegu. Švedska vlada priznala je ozbiljne propuste u sektoru skrbi.
Iako trenutno postoje znakovi da broj novozaraženih ponovno raste te vlasti kažu kako su moguća nova ograničenja u Stockholmu, Švedska dosad nije zabilježila snažan porast slučajeva kakav se od kolovoza dogodio u Španjolskoj, Francuskoj i otprilike desetak drugih europskih zemalja.
Švedska stoji puno bolje nego neke druge europske zemlje
Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, nastavlja Guardian, u posljednjih 14 dana Švedska je imala 37 novozaraženih na 100.000 stanovnika. Španjolska je imala 320 slučajeva, Češka 229, Francuska 205, Belgija 139, a Nizozemska 132. Međutim, neke druge države, poput Italije koja ima samo 35 novozaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, također su uspjele izbjeći porast broja zaraženih, a nije sigurno ni da će Švedska biti pošteđena kroz jesen. Imunitet se pokazao znatno nižim nego što je nacionalna zdravstvena agencija predviđala, prenosi Index.
Stručnjaci kažu da je još uvijek rano suditi o švedskom pristupu. Unatoč tome, švedska reakcija na pandemiju mogla bi nuditi pouku pod uvjetom da ljudi razumiju o čemu se radi, smatra Antoine Flahault, profesor javnog zdravstva i ravnatelj Instituta za globalno zdravstvo na Sveučilištu u Ženevi, koji je rekao da se švedski pristup često pogrešno shvaća.
Ključne mjere
Mnogi misle da švedska vlada nije poduzela ništa zato što nije uvela lockdown. No, zapravo je poduzela nekoliko ključnih mjera. Uglavnom je uspjela navesti građane da prihvate i sudjeluju u borbi protiv virusa, ali bez prisile, obveznih zakona i propisa. Učinak nije bio bitno drukčiji, rekao je Antoine Flahault za Guardian.
David Heymann, profesor epidemiologije infektivnih bolesti iz Londona, koji vodi WHO-ovu savjetodavnu skupinu, rekao je da se zemlje “moraju suočiti s činjenicom da ćemo morati živjeti s virusom, koji je na putu da postane endemičan”. To umnogome uključuje “osvješćivanje populacije da shvati kako zaštititi sebe i druge”, te suzbijanje epidemija čim se dogode, brzim i učinkovitim traženjem kontakata, ističe Heymann.
Nitzan je naglasila da švedski pristup možda nije primjenjiv svugdje. Druge zemlje trebale bi uzeti u obzir da se “u Švedskoj društveni ugovor između vlade i populacije povijesno temelji na vrlo visokoj razini povjerenja, te da je to način na koji komuniciraju švedski narod i vlada”. Slijediti švedski primjer, dakle, ne bi trebalo značiti usvajanje potpuno istih mjera.
Od svake zemlje mogu se izvući pouke. Nitko nije napravio sve savršeno, svi su činili pogreške. Strategija svake zemlje u suzbijanju covida-19 trebala bi se temeljiti na specifičnoj situaciji i kontekstu, trebala bi biti znanstveno utemeljena i kulturološki prihvatljiva. To je švedski pristup, zaključila je Nitzan za Guardian.
(www.jabuka.tv)
