Grlić Radman o američkom pritisku na Čovića

Južna plinska interkonekcija od strateške je važnosti za Hrvatsku, BiH i SAD, kazao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, nakon što je u javnost procurilo pismo američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena po kojemu Blinken čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića drži odgovornim za opstrukciju projekta.

Američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomacije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića ‘kako bi ‘prestao s opstrukcijama’ plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

Presliku Blinkenova pisma najprije su objavili internetski portali u Bosni i Hercegovini, a autentičnost je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za ‘vašu energetsku sigurnost’.

Taj projekt je od strateške važnosti i interesa za Hrvatsku, za Bosnu i Hercegovinu, naravno i za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali također i za naše američke saveznike, kazao je novinarima nakon sjednice vlade Gordan Grlić Radman.

Na pitanje novinara u vezi uloge Dragana Čovića, Grlić Radman je kazao da je Hrvatski narodni sabor, na čijem je čelu Čović, prošle godine ocijenio da su strateški iznimno važni izgradnja spomenutog plinovoda i euroatlantske integracije.

Podsjetio je i da je Vijeće ministara, čija je čelnica Borjana Krišto, članica HDZ-a BiH, također podržalo izgradnju Južne plinske interkonekcije, prenosi Hina.

Po Blinkenovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-a BiH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom predstavljaju dupliciranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt.

Blinken zatražio da se pritisne Čovića

Čović je nedavno za Večernji list rekao kako stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru, a koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH te da je njihov prijedlog posve usklađen s europskim direktivama i Europskom energetskom zajednicom.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi naša zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka – jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru.

(www.jabuka.tv | Foto: Davorin Višnjić/Pixsell)