Gristi nokte nije lijepo, ali nije ni zdravo – ispod noktiju se kriju različite bakterije, koje se kod osoba koje grizu nokte mogu lako unijeti u organizam.
Uzroci takve potrebe variraju od osobe do osobe. Najčešće je riječ o automatskoj navici koja pomaže pri uklanjanju stresa, no može biti i znak ozbiljnijeg psihološkog problema.
Kako je objasnio psihijatar dr. Peter Falkai, potreba za grizenjem noktiju općenito ukazuje na manje izraženo kompulzivno ponašanje ili, u težem slučaju na opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Problem postaje u trenutku kada postane vrlo česta navika, a kada se nokti izgrizu do korijena, to se može povezivati sa simptomima bolesti.
Napraviti razliku između loše, ali bezopasne navike i manifestacije psihološkog poremećaja nije jednostavno, ističe Harald Tegtmeyer, liječnik i dječji psiholog, dodajući da oko 30-40% djece i 10% odraslih ima tu naviku.
Djeca koja grizu nokte najčešće prekinu s tom navikom nakon nekoliko mjeseci, no ponekad ona potraje i nekoliko godina.U suočenju s tim problemu djeci potporu i pomoć mogu pružiti roditelji, primjerice, ako im diskretno ukažu na naviku kad god im se pruži prilika.
Stanice koje omogućuju rast noktiju s vremenom se mogu nepovratno oštetiti, zbog čega dolazi do njihova deformiteta.
Dr. Falkai kaže da je najvažnije odrediti u kojoj situaciji osoba grize nokte. Dodaje da se to najčešće događa u slučaju pojačanog stresa. Idući je korak ustanoviti na koji način spriječiti stres. Ponekad je dovoljno pomaknuti kazaljke na satu ako neprestano kasnite, pa vam je to uzrok stresa.
(www.jabuka.tv)
