Grgo Mikulić mostarskoj publici predstavio dvije knjige i “Boje horizonta”

Autorska večer Grge Mikulića, na kojoj je otvorena izložba fotografija “Boje horizonta”, te predstavljene dvije Mikulićeve knjige “Sržnici” i “Umizmi II”, održana je u ponedjeljak u Galeriji kraljice Katarine u organizaciji Matice hrvatske (MH) Mostar.

O knjigama su uz autora govorili i Ivan Vrljić i Mladen Vuković, izložbu je predstavio njezin urednik Dragan Marijanović, a moderatorica je bila glavna tajnica Matice hrvatske Mostar Misijana Brkić-Milinković.

Mikulić je u razgovoru za Fenu istaknuo kako su zbirka aforizama “Sržnici” i zbirka misli “Umizmi II” plod dugogodišnjeg rada.

Sve one koji vole književnost ove knjige će zanimati. To su kratke misli, kratke crtice na sve teme koje čovjek doživljava u ovom životu, ali i teme koju su na neki način transcedentne. Što se tiče naziva moje zbirke aforizama, tražio sam neki domaći hrvatski pojam za aforizme, a budući da ga nema, ja sam ga smislio i tako nazvao knjigu “Sržnici”. Već od gimnazijskih dana pišem crtice u obliku misli i toga se s godinama nakupilo na tisuće pa sam jedan dio onih koji su više sličili aforizmima izdvojio u ovu knjigu, a ostale, koje ja zovem misli, sam slijedom te logike skupio u drugu cjelinu i nazvao “Umizmi II”, koje smatram produhovljenim aforizmom, odnosno sržnikom, kazao je Mikulić.

Dragan Marijanović, urednik Mikulićevog fotografski ciklusa “Boje horizonta”, kazao je kako je Mikulić jedna od najzanimljivijih umjetničkih figura širih zapadnih strana Hercegovine.

To je čovjek koji je, ispisujući svoj životni put, ostavljao trajne tragove u kulturi hrvatskog naroda s obje strane i Biokova, Čvrsnice ili Vrana, Čabulje, ali i Žovnice. Umjetnik koji ne ostavi ništa za sjećanje, nije ni postojao nije, a tragove za sjećanja Mikulić je ostavio i klešući i oblikujući, pišući i slikajući, a evo i fotografirajući. Njegov fotografski ciklus ‘Boje horizonta’ nastajao je godinama s obje strane Biokova, uglavnom po suhom zavičaju i slanom i vrelom priobalju, u vrijeme kad većina ljudi još nije ni ustala ili u kasne sutone, kad je sve mirno i nudi se znalačkom oku, u svim vremenskim uvjetima u kojima je bilo moguće da zalasci sunca ostanu u fokusu kamere, oka i duše autora, kazao je Marijanović.

Dodao je kako se u svakoj fotografiji, ma gdje ona nastajala, u promatrača naziru dva moguća osjećaja autora u trenucima kada ih je bilježio – ljubav i ushićenje.

Autor uopće nije uljepšavao ove fotografije, radio ih je raznim fotoaparatima, ovisno koji bi mu bio na stražnjem sjedalu, a ako nije imao ni jednog, slikao je mobitelom. I za nas priredio trideset nezaboravnih, poetskih zapisa o zalascima i izlascima, kao metaforama kratkog vremena koje živimo, izlazeći i zalazeći, istaknuo je Marijanović.

Grgo Mikulić rođen je 4. travnja 1960. godine u Podkraju, župa Kočerin, općina Široki Brijeg. Osnovnu školu završio je u Kočerinu, a gimnaziju u Širokom Brijegu. Godine 1983. diplomirao je Turizam na Ekonomskom fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Radio je i živio u Splitu i Dubrovniku, a 1994. vraća se u Hercegovinu, gdje i sada i živi i radi, piše Fena.

Među ostalim, objavio je turističke vodiče “Regija Hercegovina”, “Oaza u kamenu – Zapadnohercegovačka županija”, zbirku “Priče i legende iz Hercegovine I”, te zbirku misli “Umizmi I”.

U slobodno vrijeme kleše kamen, teše drvo, te modelira glinamolom. Imao je šest samostalnih izložbi i sudjelovao je na više skupnih izložbi.

Član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Međunarodne udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu – Hrvatska i Udruge hrvatskih aforista i humorista RH.

Ovaj događaj organiziran je ususret jubilarnom, 25. po redu Mostarskom proljeću – Danima Matice hrvatske, čije je svečano otvaranje planirano za četvrtak, 27. travnja.

(www.jabuka.tv | Foto: Fena)



9 komentara

  • Ovaj covjek nista korisno u svom zivotu uradio nije,samo okolo zuji i glumi nekakva umjetnika a narod to placa.
    Sama monografija Kocerina trecerazredno i fascifilirano dijelo,uglavnom nista.
    Cijeli zivot “ploca ispod mrtvi kobila:!

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.