Gospodarstvo između očekivanja i realnosti: O novom programu oporavka i stabilizacije Vlade FBiH

Na konferenciji za medije premijer Fadil Novalić kazao da je program sastavljen od kombinacije različitih mjera koje je neophodno provesti kako bi došlo do željenog ekonomskog oporavka.

Točnije da bismo se vratili na razinu ekonomskog rasta od prije pandemije, te da bi bili stvoreni neophodni preduvjeti za održiv i ubrzan ekonomski rast, piše Klix.ba.

Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak i savjetnik premijera Federacije Bosne i Hercegovine, kaže kako je osnovni cilj programa osigurati postupni oporavak ekonomije nakon pandemije, odnosno pozitivne stope ekonomskog rasta koje će pratiti potreban rast javnih prihoda radi redovnog izvršenja proračunskih obveza, isplate uvećanih mirovina i konsolidacije zdravstvenog sektora.

Novouspostavljeni Jamstveni fond će osigurati povoljnije kreditiranje gospodarstva u cilju rasta privatnih investicija, izvoza i očuvanja radnih mjesta, a u uvjetima očekivanog pada privatne potrošnje javnim investicijama će se potaknuti agregatna potrošnja. Snažnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji treba osigurati manju ovisnost od uvoza i bolju pripremljenost u budućoj borbi protiv pandemije i sličnih stanja nesreće kao i fiskalna konsolidacija zdravstvenog sektora. Uspjeh ovog program ovisit će od toga koliko pored Vlade FBiH županije i općine budu fokusirane da sa svoje strane podrže iste ciljeve, pojašnjava on.

Hurtić je kazao i par riječi i federalnom korona-zakonu, kapitalnom aktu vlade za odgovor na probleme uzrokovane pandemijom, na koji bi se trebale nadovezivati druge mjere, pa i ovaj program.

Obzirom da je zakon još u primjeni dosadašnji efekti su ohrabrujući. Zdravstveni sektor je u najvećem dijelu uspješno stavio pandemiju pod kontrolu, a poslodavci su pokazali visok stupanj društvene odgovornosti jer je samo nekoliko kompanija u okruženju otpustilo više radnika nego se to dogoodilo u cijeloj FBiH. Pored toga bankarski sektor je pružio bitnu podršku stanovništvu i gospodarstvu. kroz moratorij na otplatu kredita. Bilježi se smanjenje nezaposlenosti, a javni prihodi rastu, smatra Hurtić.

Podrška svih razina vlasti

Mirovinski fond je neometano funkcionirao, dodaje, redovno su isplaćivane invalidnine i druge proračunske obveze.

Očekivanju su da će u idućem razdoblju županije i općine putem transfera od oko 250 milijuna KM iz Proračunaa FBiH pružiti dodatnu podršku, prije svega gospodasrtvu čime bi se značajnije podržali ciljevi tzv. korona-zakona, zaključio je on.

Aner Žuljević, ekonomist i zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za Klix.ba je kazao kako se uopće ne slaže s vladom kada su u pitanju njihove ocjene ekonomskih posljedica korona krize, kao ni procjene efekata planiranih mjera u smislu vremenskog okvira oporavka.

Jasno je da kad pogledate ocjene svih relevantnih međunarodnih faktora imamo očekivanu procjenu gubitka BDP od 5 posto ili oko 1,7 milijardi KM, gubitka radnih mjesta oko 20.000, gubitka javnih prihoda od oko 1 milijardu KM, procjenu pada doznaka od dijaspore oko 1,5 milijardu KM, procjenu siromaštva oko 10 posto stanovništva, od čega oko 5 posto radničkog siromaštva što predstavlja izuzetno duboke, složene i kompleksne posljedice dok nam premijer sa konferencije za medije priopćava kako je propadanje ekonomije bilo manje nego što je pretpostavljao, smatra on.

Pretpostavljam da je mislio na svoj privatni biznis koji vodi iz vlade sa partnerom, nastavlja Žuljević, pa se često zanesu u ocjeni njihovog privatnog i društvenog ekonomskog stanja većine građana FBiH koje je dramatično povoljnije u njihovu korist.

BiH je u ekonomskom padu kroz drugi kvartal 2020. godine i nastavkom tog pada u trećem kvartalu je u recesiji, koja će trajati sigurno do kraja godine, nakon čega bi u 2021. mogao uslijediti oporavak i izvlačenje iz recesije ukoliko adekvatno odgovorimo sa objektivnim, ciljanim, nekorumpiranim i brzo realiziranim mjerama.

Novalić: Do kraja 2021. godine vratiti našu ekonomiju na razinu prije pandemije

U neformalnoj ekonomiji koja se procjenjuje na oko 30 posto ekonomije BiH ili oko 240 tisuća osoba najveći dio njih se nalazi van tržišta rada, nisu ni prijavljeni, nemaju osiguranje, niti imaju redovne plaće, a mnogi, iako imaju dob za penziju, ne mogu to pravo ostvariti zbog nedovoljnih godina radnog staža, dodao je.

Razina minimalne plaće ne omogućuje preživljavanje, dodaje, a da ne govorimo o tome koliko će biti negativan utjecaj pada novčanih doznaka dijaspore koja se sama našla u situaciji da apsorbira efekte krize u zemljama imigracija.

Vladini stavovi i u programu se nažalost najvećim djelom baziraju na potrebama svakodnevnog političkog pragmatizma, a ne ozbiljnim ekonomskim analitičkim podlogama kao osnovama za stručnu i otvorenu društvenu raspravu u cilju objektivnog kreiranja spektra neophodnih mjera. Aktualna vlada kroz pregled svojih mjera pokazuje da još nije shvatila kako ekonomska kriza ne pogađa sve jednako kada su u pitanju društvene grupe, a ni sektorske specifičnosti ekonomije. Prvo za realizaciju svakog programa mjera preduvjet je stabilan politički ambijent, a svima je jasno da mi imamo vladu u tehničkom mandatu, premijera opterećenog aferom “Respiratori” i nikad lošijim odnosom koalicijskih partnera, kazao je.

Skromne mjere, a implementacija kasni

Oba doma parlamenta gotovo da ne rade, nastavlja on, a većina mjera koja je predviđena zahtjeva usvajanje zakona i izmjene postojećih sto ne ulijeva gotovo nikakav optimizam.

Potrošački i poslovni pesimizam je rezultat objektivnog ekonomskog stanja i nesposobnosti i korumpiranosti vlasti. Program je sastavljen od kombinacija različitih mjera koje su nažalost trebale biti predmet ove vlade u prve dvije godine mandata, a sad nam se ponovo prodaje magla kako će se sve ovo u ovakvim kompleksnim političkim odnosima realizirati sinkronizirano u narednih 15 do 18 mjeseci. Vlada predlaže skromne mjere, usvaja ih presporo, neefikasna je u njenim implementacijama, a u prilog svemu tome govori traljavost u implementaciji korona-zakona kako na FBiH tako i na županijama, kazao je.

Nastavak zacrtane politike intervencija kroz program stabilizacije jasno pokazuje da vlada dominantno vidi u javnom sektoru generatora oporavka i ekonomskog rasta, dodaje, kako nažalost je sve to u izravnoj suprotnosti s ekonomskom realnošću u BiH, stoga je potrebno reprogramirati vladine intervencije u pravcu pružanja veće podrške privatnom sektoru za pokretanje oporavka i socijalnim intervencijama za nezaposlene i ostalim ugroženim dijelovima društva.

Predominantno naglašavanje garantnog fonda kao aktivne mjere je samo dokaz da ova vlada ne razumije suštinu i dubinu krize, pogotovo u činjenici da je ogromna razlika između javnog i privatnog sektora u racionalnosti odluka za zaduživanje. Nevjerojatno je da u šestoj godini mandata najavljujete unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti gospodarstva i povećanje otpornosti ekonomije uz ubrzanu aktivaciju javnih investicija, a u prethodnih pet godina mandata ste upravo u tim oblastima najgore ocjenjeni od svih relevantnih međunarodnih ekonomskih faktora, smatra on.

Znači ova vlada je nekredibilna i nevjerodostojna za takve vrste obećanja kroz bilo kakav program mjera, nastavlja, jer svi mi znamo da nama treba kombinacija javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja da bi omogućili povratak na razinu rasta ekonomije od prije proglašenja pandemije, ali za sve to prije svega treba stabilan politički ambijent, odgovorna vlada, kvalitetne mjere i pojedinci neopterećeni kriminalom i korupcijom.

Mi nažalost u ovom momentu nemamo ništa od toga. Zanemarivanje činjenice da je veliki broj ljudi bio neformalno zaposlen u sivoj zoni i dugoročno nezaposlenih vodi nekontroliranom siromaštvu s jačanjem socijalnih pritisaka s kojim će se vlada nažalost vrlo brzo morati suočiti, zaključio je Žuljević.

Pandemija koronavirusa u Federaciji BiH smanjila je broj zaposlenih za oko 28 tisuća, a taj broj oporavio se od početka svibnja nakon ublažavanja restriktivnih mjera. U ovom entitetu problem usložnjava brojnost i nesikroniziranost razina vlasti koje sve imaju nadležnosti i mogu utjecati na ekonomski sektor.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.