Makedonija i Crna Gora imaju najniže cijene nafte i plina na prostoru država jugoistočne Europe, dok se BiH nalazi na trećem mjestu. Prema službenim podacima distributera, cijene goriva u zemljama jugoistočne Europe na dan 19. travnja 2016. godine bile su sljedeće. U BiH je litra eurobenzina bila 0,926 eura, dizela 0,890, plina 0,414 eura. U Albaniji je litra benzina stajala 1,145 eura, dizela 1,138, plina 0,396 eura. U Makedoniji se benzin prodavao po 0,988 eura, dizel 0,713, plin 0,429 eura, a Crnoj Gori benzin po 1,050, dizel 0,900, plin 0,650 eura, a najskuplje gorivo imaju Slovenija i Hrvatska gdje se cijene benzina kreću oko 1,5 eura, dizela 1,1, a plina oko 0,6 eura po litri, piše Večernji list BiH.
Može se idućih dana očekivati daljnji pad cijena goriva u cijeloj regiji jer su cijene nafte na svjetskim tržištima pale za više od 5%. Pad je zabilježen jer najveći svjetski proizvođači na sastanku u Dohi nisu uspjeli postići sporazum o zamrzavanju proizvodnje na razine iz siječnja. U Dohi je Saudijska Arabija zahtijevala da sve zemlje proizvođači nafte sudjeluju u dogovoru o zamrzavanju proizvodnje, što je nemoguće jer Iran, koji se počeo vraćati na svjetsku scenu, na to ne pristaje. Nekoliko je izvora za Reuters reklo da će se 2. lipnja ponovno sastati zemlje OPEC-a, a ako Iran pristane na zamrzavanje proizvodnje, obnovit će se razgovori s nečlanicama tog naftnog kartela. Zbog osjetno nižih cijena goriva i plina, benzinske crpke u BiH, pogotovo u pograničnim dijelovima, cesta su “destinacija” vozača iz susjedne Hrvatske, ali i Srbije. U slučaju da vlasti nisu u BiH povećavale trošarine na naftne prerađevine, cijena goriva bi bila još manja.
Čak su mediji u Srbiji početkom godine objavili informaciju kako je zabilježen pad prihoda od prodaje naftnih prerađevina jer njihovi vozači masovno obilaze benzinske crpke u BiH, gdje je cijena mnogo niža, tražeći da vlada Srbije smanji trošarine. Unatoč niskoj cijeni, veliki broj benzinskih crpki u BiH, prema izvješćima inspekcijskih službi, krši pravila o kvaliteti goriva i mjeriteljstva. Zbog ovog problema, predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove naglasili su kako će učiniti dodatne napore na uspostavi boljeg nadzora i koordinacije s županijskim upravama u redovitom izvješćivanju Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, odnosno Zavoda za mjeriteljstvo, o provedenim aktivnostima, s mogućnošću zajedničkog djelovanja na terenu. Naglasak će biti na otkrivanju i otklanjanju prekršajnih i kaznenih djela krivotvorenja žigova i isprava Zavoda za mjeriteljstvo. Nakon analize dosadašnje suradnje, na sastanku je dogovoreno da oni budu održavani najmanje jednom mjesečno u cilju djelotvornije provedbe Zakona o mjeriteljstvu u Federaciji BiH, uz punu potporu Zavoda za mjeriteljstvo u okviru njegovih ovlasti – priopćeno je iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije.
(Večernji list)