Fra Vendelin Karačić: Svoje pjesme doživljavam kao disanje duše

Tri knjige fra Vendelina Karačića, pjesnika, kritičara i voditelja umjetničkoga programa Franjevačke galerije Široki Brijeg, predstavljene su u Klubu Aluminij u Mostaru, gdje je otvorena i izložba akademske slikarice Kristine Ćavar i akademske grafičarke Antonije Gudelj, koje su autorice likovnih priloga u fra Vendelinovim knjigama.

Da su fra Vendelinove knjige “U suzvučju postojanja”, “Sićušnice” i “Kronova galija” izuzetno vrijedne, istaknuli su promotori, književnici Dragan Marijanović i Zdravko Kordić.

fra_vendelin_karacic_2

Reći istinu

Fra Vendelin Karačić, istaknuo je Marijanović, jedna je od rijetkih intelektualnih i art pojava kako u duhovnom, tako i u svjetovnom životu. S umjetnošću koketira čitav svoj život, katkad izravno, a katkad posredno. Objavljuje mnogo, ali ono što je zajedničko svim njegovim knjigama, rekao je Marijanović, jesu razlozi njihova objavljivanja. “Kronova lađa” govori o smislu života. Na nju se možemo ukrcati i proći kratku povijest dugog mukovanja. “Sićušnice” jednostavno pozivaju na listanje i čitanje – to je knjiga u kojoj ćemo prepoznati naše dobre i loše navike i kao podsjetnik za svakodnevno hodanje životom idealan je poklon za božićne blagdane, istaknuo je Marijanović.

“Ako su ovo ‘Sićušnice’, onda su ‘U sazvučju života’ mudrosnice”, dodao je Marijanović. Kordić je naglasio da fra Vendelin, iako je relativno kasno ušao u poeziju, ima izgrađen koncept pjesničkog izričaja i vokabulara. Ono što on uspije reći u jednoj pjesmi u “Sićušnicama”, drugi ne mogu ni u 100 knjiga.

fra_vendelin_karacic_3

U svijetu poezije

“Kronova galija” je objavljena u nakladi Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, dok su druge dvije stihozbirke svjetlo dana ugledale u nakladi Muzeja i Franjevačke galerije u Širokomu Brijegu. Sva tri djela prožima fra Vendelinova opčinjenost vremenom, ali i njemu svojstvena pjesnička mističnost i naslonjenost na mitološke povjesnice. Zahvalivši svima na dolasku, fra Vendelin je rekao kako, ako ništa drugo, oni koji pokušavaju izraziti se na umjetnički način, koji put i nehotice kažu istinu.

“Svoje pjesme doživljavam kao disanje duše. One zapravo nastaju u predasima, u vrijeme odmora”, kazao je fra Vendelin nakon promocije. Kao mladić je objavio 20-ak pjesama, a onda nije bilo ni vremena ni njegove odlučnosti, a nisu se poklopile ni životne okolnosti, da se tome ozbiljnije posveti i više objavljuje.

“Unutarnja potreba da nešto stvaram navela me na to. Kad su i drugi rekli da vrijedi, onda sam počeo i sebe uvjeravati i ušao u taj svijet pisanja stihova. Ti stihovi idu iz neposrednosti života – to su i događajčići, pojavnosti – najprije to, jer smo mi osjetilna bića, ali jednako tako tu je i religioznost, duhovnost, pa i filozofija. Ne svjetonazor kao opredjeljenje, nego traženje – evanđeoski: Tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se. U tome prepoznajem pomalo proširenog sebe”, kaže fra Vendelin.

To je traženje smisla života, ali i otvaranje očiju, prepoznavanje sitnice, suodnosa, mikro i makrokozmosa kojega smo dio, kao i prepoznavanje suprotnosti u sebi. “Sićušnice” i druge dvije knjige dobro će doći svakome, bez obzira na dob i svjetonazor – jer su potekle iz života, iz svega onoga što svakodnevno vidimo i doživljavamo.

Učinio je mnogo za kulturni procvat ovih prostora

Uz predstavljanje novih knjiga fra Vendelina Karačića, objavljenih u ovoj godini, u Klubu Aluminij je otvorena i izložba crteža kojima su oslikane knjige “Kronova galija” i “U suzvučju postojanja”. Likovne uratke iz prve knjige potpisuje akademska slikarica Kristina Ćavar, a iz druge akademska grafičarka Antonija Gudelj.

Fra Vendelin je poznat po tomu koliko cijeni ulogu u likovnosti u opremanju književnoga djela, a na tomu je tragu i lani, također u Klubu Aluminij, u sklopu predstavljanja svoje slikovnice Lav i mrav, otvorio i prateću izložbu ilustracija iz te knjige, koje je radio akademski slikar Josip Mijić. Upravo je Mijić grafički oblikovao djela U suzvučju postojanja i Sićušnice, s tim da u knjizi “Sićušnice” potpisuje i cjelokupan likovni prilog.

Izložbu je svečano otvorio počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović, koji je istaknuo da je svaki susret s fra Vendelinom poseban doživljaj. Kada je 1998. pokrenuto “Mostarsko proljeće”, fra Vendelin je bio tihi oslonac i najbolji savjetnik, rekao je. “Hvala Vam na svemu što ste učinili za kulturni procvat ovih prostora”, naglasio je Muselimović. Izložba crteža Kristine Ćavar i Antonije Gudelj u Klubu Aluminij bit će otvorena do 21. studenog.

fra_vendelin_karacic_4

O autoru

Fra Vendelin je Karačić rođen 1942. godine u Gornjemu Crnču, pokraj Širokoga Brijega. Svećenikom je postao 1967. u Sarajevu, članom je Hercegovačke franjevačke provincije UBDM, a službovao je u Drinovcima, Mostaru, Širokomu Brijegu i u Zagrebu. Plodonosni je autor čitavoga niza objavljenih knjiga.

(Dnevni list)

11 komentara

  • A to što si otjerao fra Sretana jer je konačno nešto počeo raditi, što fratri ne vole doći na Široki Brijeg jer se zna da postoji struja kojom ti upravljaš itd…jeli to disanje tvoje duše?

  • Nemojte tako.Pa što ima loše u tome što je i uz svećeničko zanimanje i pjesnička duša. Dobro je rekao to o disanju duše. Ako ima potrebu da taj svoj unutarnji kreativni mir, pretvara u pjesnički, intelektuaalni recimo tako nemir svakidašnjice,čini samo dobro, i nikome od toga ne će biti gore.Neka imamo i svećenike i umjetnike, pjesnike ,intelektualce.Duh je taj koji govori kroz svakog tko stvara i traži.

  • I treba se netko pitat tko je sa Širokog Brijega, a ne netko tko dođe iz Duvna ili neznam koje zabiti. Nisi postavio pitanje tko je smjenio fra Vendelina s Likovne akademije? Pa upravo fra Sretan i onda mu on vrati milo za drago…

  • Za Za Josipa ne lupetaj gluposti kako je fra Sreten smjenio fra Vendelina iz Akademije to je stvar sveučilišta ponajprije njihova unutarnja stvar s kojom fra Sreten nije mogao imati nikakav upliv to je notorna glupost i nejasno mi je što mora svećenik biti s Širokog bitno je da je predan Župi nebitno iz kog mjesta dolazi što se tiče Vendelinove poezije to bi nam trebalo biti svima na ponos

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.