Patuljasti miš, Micromys minutus, je mali glodavac podrijetlom iz Euroazije. Živi u poljima žitarica poput pšenice i zobi, trstici i drugim visokim prizemnim biljkama, a njegov engleski naziv je “žetveni miš”.
Prije nego što je patuljasti miš službeno opisan, Gilbert White je pretpostavio da je neopisana vrsta i prijavio njihova gnijezda u Selborneu u Hampshireu: “Oni nikada ne ulaze u kuće, nađe ih se u stajama u snopovima sijena.
Grade svoja gnijezda među stabljikama kukuruza iznad tla. Odgoje čak osam mladunaca u jednom okotu u malom okruglom gnijezdu građenom od listova, trave ili žita. Dugi su 8 cm.
Jedno od tih gnijezda nabavio sam ove jeseni, građeno od vlati pšenice, savršeno okruglo te otprilike veličine lopte za kriket. Bilo je tako čvrsto i dobro popunjeno da se moglo kotrljati po stolu, a da se ne raspadne iako je sadržavalo osam malih golih i slijepih miševa.”
Jedina vrsta iz roda Micromys, Micromys minutus, među najmanjim je glodavcima na svijetu. Dužina tijela iznosi 55-75 mm, a repa 50-75 mm. Teži između 5 i 7 grama.
Krzno je na leđima smećkasto s primjesama žute ili riđe boje te bijelo do žućkasto na trbuhu. Rep je dvobojan. Krzno im je duže po zimi.
Tipičan izgled uključuje kratku, okruglastu glavu, male, okruglaste uši, prilično široka stopala te gornji dio vrha repa bez dlake. Struktura stopala olakšava penjanje po stabljikama, a činjenica da je rep bez dlake govori o tome koliko se služi i njime.
Patuljasti miš javlja se od sjeverne Španjolske i Velike Britanije, kroz Europu, istočnu Fenoskandiju i Rusiju do sjeverne Mongolije, Kine, sjeveroistočne Indije, Mjanmara i Vijetnama, te u Japanu i na Tajvanu. Sporadično se pojavljuje na Balkanu. U Hrvatskoj se nalazi na području kontinentalne Hrvatske, u Lici, Gorskom Kotru i Istri te na vlažnim staništima ušća Neretve.
Žive uglavnom u visokoj vegetaciji poput živice, visoke trave, trske, bambusa, polja žitarica ili riže, u blizini vodotoka ili jezera, u močvarama, te vlažnim rubovima šuma. Za vrijeme razmnožavanja grade posebna gnijezda između stabljiki trava, sferičnog oblika, na visini od oko jedan metar.
Prehrana mu se uglavnom sastoji od sjemenki, zelene vegetacije, te kukaca, a ponekad jede voće i jaja malih ptica, dok u zatočeništvu jede i meso. Primarno je aktivan noću, ali pokazuje aktivnost i u zoru.
Sezona parenja je u proljeće i ljeto.
Veličina legla varira od jednog do 13 mladunaca, s time da ih je uglavnom između 3 i 8.
Prema IUCN listi, 2016. je kategoriziran kao LC – najmanje zabrinjavajuć. Nema velikih prijetnji ovoj vrsti, iako može doći do lokalnih smanjenja populacija zbog gubitka ili degradacije staništa. Po Crvenoj knjizi sisavaca kategoriziran je kao NT – potencijalno ugrožena vrsta, a razlog je također nestanak te fragmentacija vlažnih staništa zbog isušivanja i zatrpavanja istih.
Od 2001. u Velikoj Britaniji poduzimaju se nastojanja za očuvanje vrste patuljastog miša. Teniske loptice koje se koriste u mečevima Wimbledona recikliraju se za stvaranje umjetnih gnijezda kako bi im se pomoglo izbjeći grabežljivce te oporaviti se od statusa gotovo ugrožene vrste.
(www.jabuka.tv)
Liči na Komšića Željka
Original Komšić,samo ovaj miš stane u rupu od jabuke,a Komšić u guzicu Izetbegovića.
A ne ozbiljno ,promotri slike i vidjet ćete da je on samo klo(v)n.