U dva se navrata neuspješno pokušalo prodati Hercegovačku banku i tvrtke u njezinu vlasništvu.
Zakulisnim igrama federalne vlasti ne žele riješiti problem Hercegovačke banke, koja je nasilno ugašena prije točno jedanaest godina akcijom međunarodnih vojnih snaga kako bi se zaustavila politička pobuna u okviru Hrvatske samouprave. Od tada pa do danas od prinudne uprave i navodnog pokušaja prodaje banke i poduzeća u njezinu vlasništvu nije bilo ništa upravo zato jer su se uvijek izmišljali razlozi da nekada snažni financijsko-poslovni gigant jednostavno iščezne.
Generator samouprave
Formalni razlog zbog kojega je tadašnji visoki međunarodni predstavnik naložio tenkovsku reviziju poslovanja banke bili su pripremljeni medijski spinovi o nestanku 54 milijuna maraka, koji su kasnije pretvoreni u kune. Na kraju niti jedna službena institucija nije utvrdila nestanak spornoga novca. Kada su ‘istražitelji’ shvatili da nisu pronašli dokaze, uslijedio je još jedan oružani upad u središnjicu banke u Mostaru uz uporabu eksploziva kako bi cijela operacija izgledala uvjerljivije. Nakon gašenja Hercegovačke banke, prekinut je i bojkot hrvatskih vojnika koji su odbili poslušnost nametnutim vlastima. Jedanaest godina kasnije od grupacije je u ‘životu’ ostala samo Hercegovačka banka i koja je pod prinudnom upravom i u kojoj je ostalo raditi tek 20 ljudi, dok su Hercegovina gradnja, Croherc, Hercegovina osiguranje i druge manje tvrtke prestale s radom. No, niti kasniji pokušaji rehabilitacije Hercegovačke banke koja se u dva navrata našla na natječaju za moguću prodaju nisu urodili plodom. Ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš rekao je kako je moguće nekoliko scenarija s bankom, ali da sve još uvijek ovisi o rješenju problema s naftnim terminalom u Dretelju kod Čapljine kojega je iz valjano upisanog vlasništva jednostavno isknjižila vlast u Federaciji BiH.
Terminal sporan
“Još je uvijek otvoreno pitanje oko terminala u Dretelju koji je banka stekla u naplati potraživanja. No, tu je odluku osporila Vlada Federacije, a to pitanje predstavlja značajan dio bankovne imovine”, objasnio je Barš. Zatraženo je mišljenje javnog Pravobraniteljstva FBiH koje nije u stanju više od pet godina odgonetnuti vrijedi li više isprava iz katastra i suda u Čapljini od odluke federalne Vlade. “Privremena uprava pokušava riješiti to pitanje”, dodao je Barš. Prema njegovim riječima, nije donesena konačna odluka o sudbini banke koja ima negativan kapital i ne ispunjava uvjete za rad. U slučaju da se banka dokapitalizira mogla bi nastaviti raditi. Ako se pak ne riješe dubioze, banka bi otišla u likvidaciju, što je očito bio i cilj političko-vojnoga udara na Hrvate.
(www.vecernji.ba | Zoran Krešić)
