Eurowings: U opisu destinacije, Mostar naveden kao većinski muslimanski grad

Čitatelj Fenix-magazina Marijo Primorac iz Essena u utorak je, prvog dana puštanja u prodaju avio karata Eurowingsa, među prvima rezervirao avionsku kartu za let između Düsseldorfa i Mostara. Riječ je o novoj liniji koja će od 16 svibnja iduće godine dva puta tjedno povezivati Mostar sa Düsseldorfom i Stuttgartom.

Nakon što je rezervirao kartu, iz znatiželje je htio vidjeti što sve piše u opisu Eurowingsove nove destinacije, tj. grada Mostara i Bosne i Hercegovine.

“Mislim da nitko nije krio sreću zbog uvedene linije Mostar-Düsseldorf/Stuttgart, gdje je i moja malenkost među prvima bukirala let u svoj zavičaj. Nakon toga sam se još zadržao na stranici Eurowingsa, kompanije kojoj se unaprijed zahvaljujem u osobno ime, a vjerujem i u ime svih žitelja Hercegovine, na uspostavi te zračne linije u nadi da će ona pomoći brži gospodarski i turistički razvoj Mostara i Hercegovine, piše Primorac ne krijući svoje zaprepaštenje onim što je na njemačkom jeziku pročitao o Mostaru. A on je, uz ostalo i “predstavljen kao većinski muslimanski grad” bez ikakvih hrvatskih tragova u njemu. Ne bar onih pozitivnih.mostar 99

“Morao sam reagirati i odmah sam poslao svoj prosvjed Eurowingsu, a spremam se poslati dopis i svim važnijim institucijama grada Mostara i BiH” te ih zamolio da pomognu kako Eurowingsu tako i da se “uključe u rasvjetljavanje istine, ne radi otvaranja novih rana nego utvrđivanja činjenica“, piše Primorac kojemu ne ide u glavu da “jedna takva kompanija može sebi dopustiti da bez provjere činjenica prenese tako napisan tekst o novoj destinaciji”.

“Vjerujem da je njemačkom Eurowingsu podvaljen tekst o Mostaru, kojim im je napravljena šteta, a koji će nakon svega, nadam se, biti brzo uklonjena”, izjavio je Primorac za portal Fenix-magazin.de nakon razgovora kojim smo provjeravali mail s kojeg je stigao njegov tekst i slike Eurowingsova opisa destinacije na njemačkom jeziku.

Tekst prijevoda s njemačkog, kojeg je poslao Mario Primorac, prenosimo u cijelosti.

Mostar je najveći grad prekrasne Hercegovine, poznat ponajviše po starom Mostu. Ovaj mali most povezuje bošnjački dio s hrvatskim dijelom Mostara. Most je bio srušen i prije par godina obnovljen. Od tada se smatra simbolom nade i međunarodnog razumijevanja. Još jedan prizor, ali vrlo bizarne prirode je tzv. “Snajperski toranj”, odatle je dugo bio ugrožen bošnjački dio grada. Čak i danas, 20 godina poslje završetka rata, se može osjetiti poseban naboj pri posjetu tornja.

Mostar ima 110.000 stanovnika, od kojih je većina muslimanske vjeroispovijesti. Nadovezujući se na ovu informaciju, isplati se posjetiti Karadžozbegovu džamiju, najveću i najljepšu džamiju u Mostaru. U ratu teško oštećena, napokon sada opet sjaji u najlješpoj bjeloj boji i smatra se ponosom mnogih muslimana Hercegovine. Džamija slovi kao svjetootvorena, gdje se gleda kao misija da se kroz nju svim turistima ovoga svijeta prikaže tolerantnosti Islama sa njegovom stoljetnom tradicijom.

Kao servis turistima, voditelji džamije organiziraju turistički obilazak kroz džamiju gdje se mogu dobiti povijesne informacije o džamiji, ali i gradu Mostaru. Vodiči su vrlo ljubazni. A tko bude imao sreće, može ga zapasti i vodič s njemačkog govornog područja. Za vrijeme odmora u Mostaru, svakako treba posjetiti poznatu Biščevića kuću. Od Starog mosta lako je doći pješice.

Za sitne novce možete dobiti turistički obilazak Biščevića kuće, gdje se može osjetiti kako su turski ljudi ovdje živjeli u 17-tom stoljeću. Obodne sobe i veličanstveno kupalište ukrašeno umjetninama i tepisima. Raznolikost soba i izložaka je toliko raznolika da možete provesti lijepo prije podne u njoj.

Onda biste trebali krenuti na kulinarsku poslasticu i zaustaviti se na ručku na jednom od mnogobrojnih štandova, gdje možete kupiti pitu ili ćevape – ukusna i tradicionalna jela Hercegovine. Ili posjetite jedan od mnogih mali, obiteljskih, restorana i uživajte u dobroj porciji dolme – koji se sastoji od kuhanog povrća punjenom rižom i mesom.

Da je stvarnost suprotna Eurowingsovu opisu Mostara, pogotovo Mostaru kao većinski muslimanskom gradu, ne treba trošiti riječi. Jedan od pokazatelja je i popisu stanovništva iz 2013. godine, iz kojeg je vidljivo kako Mostar nije većinski muslimanski grad.

Broj Hrvata u Mostaru se povećao za 8.179. Prema popisu 1991. godine bilo ih je 43.037 dok ih je na popisu 2013. godine bilo 51.216. Bošnjaka je više za 2.896, pa ih je tako na popisu 2013. godine 46.752 u odnosu na 43.856 koliko ih je bilo na popisu 1991. godine. Broj Srba u Mostaru je smanjen za 19.425. Na popisu 2013. godine bilo ih je svega 4.421 u odnosu na 23.846 koliko ih je bilo na popisu 1991. godine.

(Fenixmagazin.de)

2 komentara

  • Molio bih vas da pojasnite šta tu nije točno.Mostar je stanovništvom većinom muslimanska cjelina!
    To što je katastrofalna politika HDZ-a dovela do toga,bolje o tom pričajte!
    Pod Mostar pripada ne samo grad,već i sela i naselja od Blagaja do vrha Bijlog Polja…Kad dodamo još Srbe,logično je da Mostar nije Hrvatski,kad dodamo da na desnoj takozvanoj našoj strani živi velik broj muslimana,a da recimo na lijevoj neživi ni jedan posto Hrvata sve je jasno!
    Mostar u svojoj povijesti nikad nije imao načelinka Hrvata do 1992.
    avanj 1988. – 14. studenog 1990. Jovo Popara
    travanj 1986. – travanj 1988. Nijaz Topuzović “Toza”
    1985. – 1986. Damjan Rotim
    srpanj 1983. – srpanj 1985. Nikola Gašić
    travanj 1982. – srpanj 1983. Vladi Smoljan
    lipanj 1976. – travanj 1982. Dževad Derviškadić
    svibanj 1974. – lipanj 1970. Izet Brković
    svibanj 1969. – svibanj 1974. Radmilo “Braca” Andrić
    svibanj 1967. – svibanj 1969. Avdo Zvonić
    studeni 1963. – svibanj 1967. Muhamed Mirica
    listpad 1961 – veljača 1963. Dušan Vukojević
    kolovoz 1958. – listopad 1961. Vaso Gačić
    1949. – ožujak 1958. Mustafa Sefo
    1947. – 1949. Manojlo Ćabak
    1946. – 1947. Vilko Šnatinger
    1945. – 1946. Salko Fejić
    1942. – 1945. Salih Efica “Crni”
    1941. – 1942. Muhamed Butum
    1941. godina dr. Šefkija Balić
    1940. – travanj 1941. Husein Metiljević
    1935. – 1940. Husaga Ćišić
    1935. godina dr. Muhamed Ridžanović
    1929. – 1934. Ibrahim Fejić
    (podgradonačelnici Ljubo Krulj i dr. Vlatko Tambić)
    1919. – 1929. Smail-aga Ćemalović
    1909. – 2. studenog 1918. godine Mustafa “Mujaga” Komadina
    lipanj 1897. – prosinac 1907. godine Ahmet-beg Hadžiomerović
    siječanj 1890. – 6. siječnja 1897. godine Ibrahim-beg Kapetanović
    6. kolovoza 1878. – svibanj 1890. godine Muhamed-beg Alajbegović
    (zamjenik Blaško Zelenika)
    1871. godina predsjednik Ismail

    Uzročno posljednična veza,dragi HADEZOVCI nemožete biti pošteni i jebeni,nikako!
    Težite vi i dalje multietičnosti,pa za dvadeset godina će mo imati samo dva naselja sa većinskim stanovništvo Hrvatima,Cim i Rudnik,jer u Ilićima se ubrazano odvija povratak muslimana…
    Hvala

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.