Prije dolaska Europljana u Južnu Ameriku taj je kontinent bujao autohtonim stanovništvom koje je činilo više od 60 milijuna ljudi, a stotinu godina poslije njihov je broj pao na šest milijuna.
Europski kolonizatori na kontinent nisu donijeli samo rat i glad i propast drevnih carstava, nego i bolesti poput ospica i gripe koje su desetkovale domorodačko stanovništvo jer nije imalo imunitet.
U samo jednom stoljeću kontinent je ostao bez nevjerojatnih 92 posto stanovnika.
Studija objavljena u časopisu Quarternary Science Reviews pokazuje da je toliki pomor stanovništva uzrokovao “malo ledeno doba”, razdoblje globalnog zahlađenja kada se, primjerice Temza u Londonu ledila, između 16. i 19. stoljeća.
Znanstvenici sa sveučilišnog koledža u Londonu otkrili su da su nakon rapidnog pada stanovništva golema prostranstva vegetacije i farmi ostala napuštena. Radi se o području otprilike veličine današnje Francuske.
Drveće i ostala flora nekontrolirano su se širili i rasli čime se upijalo više ugljikova dioksida i toliko ga je nestalo iz atmosfere da je temperatura na globalnoj razini u prosjeku pala za 0,15 stupnjeva Celzija, a u Europi i više.
Znanstvenici obično početak Industrijske revolucije smatraju početkom ljudskog utjecaja na klimu. Ova studija pokazuje da je čovječanstvo na klimu počelo utjecati 250 godina ranije.
Ljudi su promijenili klimu mnogo prije nego što je počela upotreba fosilnih goriva, kazao je glavni autor istraživanja Alexander Koch.
Ova studija je ujedno važan protuargument svima koji negiraju klimatske promjene ili onima koji tvrde da se klima mijenja u prirodnim ciklusima te da ljudi nemaju ništa s tim, kažu znanstvenici.
(Hina)
