Očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) prvi put u gotovo pet godina smanjiti kamatne stope.
Ovim se potezom Eurozoni nastoji dati prijeko potreban gospodarski poticaj stimuliranjem tržišta nekretnina, ulaganja i potrošačke potrošnje dok se blok bori izaći iz stagnacije, javlja Belga.
FBiH prvi put dobila kreditnu ocjenu, prognozira se pad inflacije
Slab rast produktivnosti, usporavanje ulaganja, industrijalizacija pod vodstvom države u Kini i SAD-u i skok cijena energije i hrane izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu prethodno su izazvali zabrinutost o gospodarskom zdravlju Europe.
ESB je podigla svoju ključnu stopu s ispod nule na rekordno visoku razinu od četiri posto između srpnja 2022. i rujna 2023. u pokušaju da uguši dvoznamenkastu inflaciju. Više kamatne stope uspjele su ublažiti inflaciju poskupivši posuđivanje i kupnju stvari na kredit, čime su smanjile potražnju za dobrima, ali i zaustavile gospodarski rast.
Potez smanjenja kamatnih stopa, koji će biti službeno objavljen u četvrtak, stoga nastoji revitalizirati europsko gospodarstvo. Međutim, ne očekuje se da će daljnji koraci uslijediti u skorije vrijeme. Inflacija premašuje očekivanja, rast plaća je u porastu, a nezaposlenost je rekordno niska. Drugim riječima, ESB ulazi u situaciju koja se poboljšava.
Stoga se ne očekuju odmah daljnja smanjenja stopa. Čini se da većina ekonomista predviđa još jednu ili dvije nakon lipnja. Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, u svakom slučaju ne daje nikakve naznake o vjerojatnom putu politike, čime se banci osigurava maksimalna fleksibilnost za buduća smanjenja kamata.
(Fena)
