Bogat kulturni program i prirodne ljepote privukli su brojne domaće i strane turiste u Unsko-sansku županiju, dok dijaspora uspješno svladava zastoje na granicama uzrokovane novim digitalnim sustavom.
Velika Kladuša, poznata kao vrata Bosne, smještena uz samu granicu s Hrvatskom, često je prvi susret turista s Bosnom i Hercegovinom. Posjetiteljima nudi spoj povijesti, kulture i prirode. Među najposjećenijim su lokalitetima Stari grad Velika Kladuša i Ranč za odmor i dušu Šiljkovača, koji okuplja lokalno stanovništvo, ali i turiste.
Turisti stižu iz brojnih zemalja
Vlasnik Ranča za odmor i dušu Šiljkovača u Velikoj Kladuši Ajdin Mujanović kaže da ove godine bilježe dolaske gostiju iz više država.
Možemo se pohvaliti dolascima turista iz regije, Hrvatske i Slovenije. Imali smo goste iz Austrije, pa čak i iz daleke Amerike, rekao je Mujanović.
Gostoljubivost je, kažu Kladušani, osim tradicije i prirodnih ljepota, ono po čemu je ovaj kraj najprepoznatljiviji.
Kladuša je prepoznatljiva po gostoljubivosti, prima ljude sa svih strana. Tko god dođe da nas posjeti, uvjerit će se u to, kazala je Semira Kantarević.
Tijekom manifestacije “Kladuško ljeto” trg bude pun ljudi i ovdje je zaista lijepo, rekla je Ajlin Rizvić.
Bogat program manifestacija
“Kladuško ljeto” odavno je preraslo okvire lokalne manifestacije i postalo jedan od prepoznatljivijih ljetnih događaja. Od 18. srpnja do 8. kolovoza organizatori najavljuju brojne glazbene, sportske i zabavne programe, kao i novitete.
Ravnatelj Kulturnog centra Velika Kladuša Mirsad Pilipović istaknuo je da će ove godine prvi put biti organizirano okupljanje mladih iz dijaspore.
Prvi put organiziramo radionice i okupljanje omladine iz dijaspore, kao i mladih iz naše lokalne zajednice, kako bi upoznali svoj rodni kraj, odnosno rodni kraj svojih roditelja, rekao je Pilipović.
Stručna suradnica u Centru za kulturu Velika Kladuša Ilma Murić smatra da je potrebno više koristiti turističke potencijale ovoga kraja.
Moramo iskoristiti potencijale koje imamo, a to su bogata kulturna baština i bogata povijest, kazala je Murić.
Turizam u Cazinu: dvorac Ostrožac
Bogatu turističku ponudu ima i Cazin, grad prepoznatljiv po prirodnim ljepotama i kulturnopovijesnom naslijeđu. Izdvajaju se stari gradovi i kule, a posebno dvorac Ostrožac.
Dvorac datira iz 13. stoljeća, kada je Ostrožac bio dio posjeda hrvatske plemićke obitelji Babonić.
Godine 1592. osvojilo ga je Osmansko Carstvo te je uključen u Osmansku pokrajinu Bosnu.
Dvorac je između 1900. i 1906. godine obnovio gradonačelnik Bihaća Lothar von Berks kao rođendanski dar svojoj supruzi, članici obitelji Habsburg, a od 2013. je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Ove godine za posjetitelje će biti otvorena i obnovljena kuća Nurije Pozderca.
Ravnatelj Kulturnog centra Cazin Sulejman Samardžić najavio je nove muzejske sadržaje.
Tu ćemo imati tri stalna muzejska postava – sobu Pozderaca i Bosansku sobu, koje će biti otvorene za naše turiste, izjavio je Samardžić.
Brojne goste privlači i cazinska manifestacija “Lito moje medeno“, te mnogobrojni sadržaji poput biciklizma, paraglajdinga, planinarenja, ali i raftinga na cazinskom dijelu Une.
Gužve nisu zaustavile dijasporu
Sezona je pred vratima, a velike gužve na granicama koje izaziva novi biometrijski digitalni sustav, umjesto da ubrza kontrolu, kako je prvobitno najavljivano, nisu prepreka dijaspori da ipak ustraje prilikom dolaska u rodni kraj. Tehničke su pogreške česte, kritike na račun Europske komisije dolaze sa svih strana.
Samardžić smatra da dolazak dijaspore, unatoč dugim čekanjima na granicama, ima poseban značaj.
Kada je riječ o problemima na granicama s kojima se svi susrećemo, moramo s ponosom reći da je dolazak naše dijaspore u ovom razdoblju zaista patriotski čin, naglasio je Samardžić za Federalna.ba.
Putnici se tako unaprijed spremaju za ljetne gužve i čekanje na granicama i u zračnim lukama, jer želja za posjetom domovini i uživanjem u našim prirodnim ljepotama jači su od propusta tehnologije i čekanja u kolonama.
(www.jabuka.tv | Foto: Flammard / Wikimedia Commons (CC BY-SA 3.0))
