Drugi slučaj u svijetu: U Hrvatskoj spasili bebu rođenu s 450 grama

Kliniku za dječje bolesti Zagreb posljednja dva mjeseca vodi prof. dr. sc. Goran Roić, novi stari ravnatelj iza kojeg je već jedan ravnateljski mandat u toj jedinoj nacionalnoj dječjoj bolnici. Odabran je na natječaju u konkurenciji još dvoje kolega iz ustanove, a cijeli je taj izbor, podsjetimo, bio svakodnevna tema zbog stava javnosti i peticije za ostankom na toj poziciji tadašnjeg v.d. ravnatelja dr. Zorana Bahtijarevića. Promjena ravnatelja, kaže prof. Roić, nije utjecala na Klaićevu, u kojoj se ovih dana priprema prezentacija uspjeha svjetskog rariteta – iz bolnice se otpušta malena pacijentica rođena sa samo 450 grama težine.

Ovaj ste put na mjesto ravnatelja došli u specifičnim okolnostima, kakva je sada klima u Klaićevoj?

U bolnici se to apsolutno ne osjeća, ja sam ovdje od 1993. godine i bolnica ima svoj kontinuitet. Prijelazi odnosno promjena uprave ili ravnatelja ne odražavaju se na rad struke i odvijanje medicinskih djelatnosti. Mi održavamo redovito naša stručna vijeća, sve institucije bolnice rade redovito svoj posao, u principu nema nikakvih potresa ni problema.

Upravo ovih dana predstavit ćemo hrvatskoj javnosti veliki uspjeh multidisciplinarnog liječničkog tima u medicinskom zbrinjavanju djevojčice rođene u 27. tjednu trudnoće izrazito niske porođajne težine, a koja je zaprimljena zbog teške toksične upale crijeva s perforacijama. Nakon kompleksnih operativnih zahvata i rekonstrukcije crijeva te vrlo zahtjevnog liječenja, u petak se otpušta iz bolnice kao zdravo novorođenče, a što je drugi takav poznati slučaj u svijetu. U medicinskom zbrinjavanju djevojčice sudjelovali su suradnjom liječnički timovi i osoblje iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb.

U usporedbi s prvim mandatom, što je za vas ovaj put drukčije?

Drukčije su okolnosti, ovo je izuzetno dinamično područje zdravstva, razgovara se o nacionalnoj dječjoj bolnici… U međuvremenu od mog prošlog mandata struka se razvila, bolnica je napredovala tako da se treba prilagoditi tome da se osigura daljnji razvoj struke, a isto tako ekonomski uvjeti poslovanja u zdravstvenom sustavu u ovom vremenu su teški i čovjek, naravno, želi izbalansirati razvoj struke u odnosu na ekonomske mogućnosti. Novo je to da se sada vrlo ozbiljno razgovara o novoj nacionalnoj dječjoj bolnici i mi bismo joj bili okosnica.

Meni kao ravnatelju bitno je da ta buduća bolnica ima sve one medicinske djelatnosti koje mora imati moderna dječja bolnica na razini razvijene zapadne Europe. Nije mi toliko bitna lokacija, ali sve ono što ne možemo ostvariti ovdje zbog prostorne skučenosti, zbog ograničenja i standarda koje na ovoj adresi ne možemo ispoštovati, naravno da planiramo ostvariti u budućoj bolnici. Ovdje je oko 16 tisuća kvadrata u staroj gradskoj jezgri, nedostaje parkirališta, nema mogućnosti za širenje nekih djelatnosti.

Koji je vaš plan ovdje, za Klaićevu?

Zacrtao sam si da se sve djelatnosti pedijatrijske kliničke medicine razvijaju neometano dalje, izuzev dječje kardiokirurgije. S obzirom na odlazak liječnika, cilj je održati kontinuitet svih struka, tako da bismo u trenutku preseljenja i formiranja nove bolnice bez problema mogli nastaviti medicinsku djelatnost. Klinika znači da je to i bolnica i fakultet u isto vrijeme, taj segment nam je jako bitan. Želimo se razvijati i u tom segmentu jer se budući kadrovi svih profila, a naravno u sklopu toga i visokospecijalizirane profesije, educiraju u ovoj ustanovi.

Da bi sve to bilo moguće, moramo se financijski konsolidirati. Svaka struka prati razvoj u svom djelokrugu i mi pokušavamo pratiti što donosi moderna dječja medicina i htjeli bismo veću proporciju dnevnih bolnica jer bismo time izbjegli nepotrebne hospitalizacije. I sustav jednodnevne kirurgije, dakle, odjele gdje dijete nakon pripreme zaprimimo, operiramo ga i navečer ide doma u obiteljsko okruženje.

A ako je baš neka komplikacija ili potreba, onda ide na odjel. To se danas smatra najvećim i najhumanijim ustrojbenim oblikom u ovoj našoj djelatnosti. Pratimo trendove i upravo smo u postupku nabave CT uređaja koji će biti tehnološki prilagođen potrebama djece, isključivat će potrebu anestezije i s puno manjim dozama zračenja. Slijedi i postupak nabave linearnog akceleratora koji bi bio prilagođen potrebama naših dječjih onkoloških pacijenata.

(www.jabuka.tv) 

Komentiraj: