Povijesni događaj za Rusku pravoslavnu Crkvu: ujedinjenje nakon 100 godina raskola
Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve primio je poglavara „Ruskog egzarhata“ Carigradske patrijaršije Jovana (Renata) pod jurisdikciju Moskovske patrijaršije. Tako je RPC, koja je podijeljena na tri dijela prije 100 godina, opet ujedinjena.
“Dogodio se povijesni događaj. Kako se navodi u odluci Sinoda — ovim se završava proces nadilaženja crkvenih podjela u inozemstvu, koje su nastale poslije revolucije i građanskog rata. To je druga faza ujedinjenja. Prva je bila 2007. godine, kada se Zagranična crkva pripojila Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Sada smo opet zajedno“, rekao je glasnogovornik Sinoda Vladimir Legojda.
Podsjetimo, Ruska pravoslavna crkva je odmah nakon raspada SSSR-a i povratka slobode vjeroispovijedanja počela aktivno raditi na svom preporodu. Naravno, prvo je trebalo podići porušene hramove u okviru granica Rusije i privući vjernike, a zatim se krenulo na vraćanje ruskih eparhija, koje su 70 godina funkcionirale van okvira svoje patrijaršije. Takve strukture su bile Ruska pravoslavna zagranična crkva i Arhiepiskopija zapadnoeuropskih eparhija ruske tradicije („Ruski egzarhat“ Vaseljenske patrijaršije). Obe ove strukture su nastale poslije Oktobarske revolucije.
Ruska pravoslavna zagranična crkva, koju su osnovali ruski emigranti 1921. godine u Sremskim Karlovcima, samostalno je funkcionirala sve do 2007. godine, kada se vratila pod jurisdikciju Ruske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije. Najveći dio ruskih crkava i manastira po svijetu upravo pripada njoj — više od 400, a između ostalih, pripada joj i jedna u Jeruzalemu.
Nakon ovog događaja nije izgledalo da Ruska pravoslavna crkva aktivno radi i na povratku pod svoje okrilje manjeg dijela ruske crkvene dijaspore — “Ruskog egzarhata”, koji je formiran 1930. godine s centrom u Parizu. On je samo privremeno priznavao primat Carigrada, zbog situacije koja je tada vladala u SSSR, piše Sputnik.
Međutim, Carigrad je u studenom prošle godine jednostrano odlučio raspustiti “Ruski egzarhat” i predložio je njegovom svećenstvu i vjernicima da pređu pod jurisdikciju lokalnih grčkih arhijereja. Praktički je odlučio da ruske manastire pretvori u grčke.
Arhiepiskopija koja njeguje nasljeđe Ruske pravoslavne crkve iz carskog vremena to nije mogla prihvatiti i počela je razmatrati druge opcije svog postojanja.
“Ovo nije običan crkveni čin, već posljednji akt, kojim se završava drama revolucije i građanskog rata, drama podjele našeg naroda“, objasnio je ruski patrijarh Kiril na nedjeljnoj propovijedi u hramu Svete kneginje Olge u Moskvi.
Ante Rebić debitirao za Milan, propustio veliku šansu kojom bi se proslavio u debiju
AC Milan je u 3. kolu Serie A u gostima svladao Hellas iz Verone s 1:0, a hrvatske će navijače razveseliti vijest da je za legendarni talijanski klub debitirao Ante Rebić.
Hrvatski stručnjak Ivan Jurić na klupi Hellas Verone već je u 21. minuti ostao bez igrača kada je crveni karton dobio poljski napadač Mariusz Stepinski. U prvome poluvremenu nije bilo golova, dok smo u drugome dijelu gledali pravu dramu.
Vatreni napadač Ante Rebić ušao je u igru odmah na početku drugoga poluvremena umjesto brazilskog veznjaka Lucasa Paquete. U 56. se minuti mogao proslaviti i postići debitantski pogodak, no nažalost nije se najbolje snašao u situaciji kada je izbio sam pred domaćeg vratara, a lopta mu je pobjegla u gol-aut, prenose Sportske novosti.
Za slavlje Rossonera pobrinuo se poljski napadač Krzysztof Piatek koji je realizirao najstrožu kaznu u 68. minuti. Piatek je postigao pogodak i nekoliko minuta kasnije, no talijanski sudac Manganiello poništio je taj zgoditak nakon pregledavanja VAR snimke.
U sudačkoj nadoknadi ‘pocrvenio’ je i Milanov branič Calabria te skrivio slobodan udarac na vrhu šesnaesterca. U prvi mah činilo se da je riječ o jedanaestercu, ali je Manganiello ponovno pregledao VAR snimku i zaključio da je riječ o slobodnjaku.
Na tribinama su legendarni hrvatski kapetan Zvonimir Boban i njegov nekadašnji suigrač iz Milana Paolo Maldini mogli odahnuti, no svjesni su da će još dosta toga morati promijeniti u igri Rossonera koja u ovakvim utakmicama zasad izgleda dosta mlako i neambiciozno.
Beograd kandidat za Euro pride 2022.
Premijerka Srbije Ana Brnabić dala je “punu podršku” kandidaturi Beograd Pridea u službenom pismu Europskom udruženju organizatora Prideova
Euro Pride – najveći međunarodni pride u Europi koji okuplja i do više stotina tisuća gostiju – mogao bi doprinijeti da problemi LGBT zajednice na Balkanu budu vidljiviji, ali bi obogatio i turistički potencijal Beograda, kaže Marko Mihailović iz Beograd Pridea za BBC na srpskom jeziku.
Odluka hoće li Beograd biti domaćin bit će donijeta 21. rujna, tijekom godišnjeg zasjedanja Europskog udruženja organizatora prideova u Bilbau. U igri su i Barcelona, Dublin, kao i grupa organizacija iz Portugala.
Premijerka Srbije Ana Brnabić dala je “punu podršku” kandidaturi Beograd Pridea u službenom pismu, uz obećanje da će Vlada Srbije pomoći organizacijskom timu da osigura siguran i uspješan događaj.
“Euro Pride u Beogradu pomoći će da se u široj javnosti istaknu specifični problemi s kojima se LGBT zajednica suočava, a bit će važan faktor u promociji šireg prihvaćanja i poštovanja različitosti i slobode“, napisala je Brnabić. Prvi pan-europski pride je organiziran u Londonu 1992. godine, a licencu za ovaj događaj drži Europska asocijacija organizatora Prajdova (EPOA).
U samoj LGBT zajednici u Srbiji povodom mogućeg održavanja Euro Pridea u Beogradu vladaju pomiješana osjećanja – od radosti do skepse. U Beogradu se nekoliko godina unazad održavaju dva različita pridea – u lipnju i rujnu, uslijed podjele među samim LGBT organizacijama.
Ova činjenica ukazuje da su aktivizam i borba za prava LGBT ljudi u Srbiji osjetno oslabljeni i nedostaju im konkretniji politički zahtjevi, smatra Vladimir Bjeličić, zbog čega otvara pitanje i što zaista Beograd dobiva ukoliko bude domaćin Euro Pridea.
On podsjeća i da “živimo u paradoksalnoj državi čija premijerka evidentno ima pravo da realizira obitelj i bude majka, iako ostale LGBT osobe zakonski to ne mogu učiniti“, referirajući na nedavnu odluku Ministarstva zdravlja kojom se LGBT ljudima uskraćuje mogućnost da budu davatelji reproduktivnih ćelija i embrija.
(www.jabuka.tv)
