Bolsonaro: NVO vjerojatno podmeću požare u prašumama
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro rekao je, ne iznoseći dokaze, da nevladine oarganizacije po svemu sudeći podmeću požare u prašumama Amazone kako bi osramotile njegovu vladu nakon što im je smanjio financiranje
Bolsonaro je dodao da sve ukazuje da NVO izazivaju požare u prašumama, a na pitanje da li ima dokaze da potkrijepi svoje tvrdnje on je rekao da nema fizičkog dokaza za tako nešto jer se to, kako je naveo, tako ne radi, prenosi Reuters.
Bolsonarove izjave će vjerojatno naljutiti kritičare koji su sve više zabrinuti zbog stavova njegove administracije prema prašumi Amazona, području koje je izuzetno važno za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Bolsonaro, koji želi razviti područje Amazone i ne obraća mnogo pažnje na strahovanja ekoloških aktivista, rekao je drugim zemljama koje brinu zbog sve veće sječe šuma da gledaju svoja posla. Bolsonaro je kritizirao Pariški klimatski sporazum, napominjući da bi SAD ostale u njemu da je zaista tako dobar. On je dodao da će Brazil ipak ostati u tom sporazumu.
Podsjećamo da je u prvih sedam mjeseci svoje vlasti, Bolsonaro je dao snažnu podršku poljoprivrednim i rudarskim poduzećima i pritom umanjio nadležnost vladinih agencija odgovornih za zaštitu šuma i okoliša.
Tako je Agenciju za zaštitu okoliša stavio pod nadzor Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu vođa poljoprivrednog lobija.
Predsjednik i drugi ministri u više navrata su kritizirali Agenciju za nadzor šuma zbog izricanja novčanih kazni nezakonitim drvosječama, a vlada je poduzela korake kako bi oslabila zaštitu šumskih rezervata i autohtonih područja.
Evo što norveški mediji pišu nakon neugodnog poraza od Dinama
“Rosenborg je dobio lekciju nakon što je kažnjen zbog pogreški u obrani protiv vrhunske momčadi. Bili su jači, pametniji i bolji. Na ovakvoj razini ne smiju se događati individualne greške.”
Dinamo je napravio još jedan korak prema Ligi prvaka nakon što je na Maksimiru svladao Rosenborg s 2:0. Evo reakcija norveških medija.
“Rani jedanaesterac i pogreške u obrani koštale su Rosenborg poraza u prvoj utakmici u Hrvatskoj“, navodi norveški VG, ali i dodaje: “No, 2:0 nije nemoguće preokrenuti. Rosenborg je u drugom poluvremenu proigrao i stvorio nekoliko šansi.”
Rosenborg brutalno kažnjen, naslov je članka na Aftenpostenu u kojem se dodaje: “Rosenborg je dobio lekciju nakon što je kažnjen zbog pogreški u obrani protiv vrhunske momčadi. Bili su jači, pametniji i bolji. Na ovakvoj razini ne smiju se događati individualne greške.”
Dagbladet piše da je “prolazak u skupinu Lige prvaka puno teži nakon pogreški i poraza protiv Dinama” te piše o maksimirskoj publici: “Igračima Rosenborga smetali su laseri s tribina u prvom poluvremenu.”
Na 31 km autoceste čak 6 km tunela i 35 mostova
Izgradnja autoputa od Preljine do Požege, koja je počela u svibnju, jedna je od kraćih dionica na Koridoru 11, ali je zato najteža i njena izgradnja će najduže trajati – tri godine, piše Blic.
Ovaj dio Koridora 11 dugačak je 31 kilometar, ali prolazi kroz brda i nepristupačne dijelove Zapadne Srbije, tako da će čak trećina te dionice biti u tunelima i mostovima.
Kako u Ministarstvu prometa navode za “Blic”, zbog specifičnosti reljefa u ovom dijelu Srbije ova dionica je najteža za gradnju na čitavom Koridoru, te je zbog toga predviđeni rok završetka radova tek za tri godine.
Na dionici Preljina-Požega predviđena je izgradnja tri tunela: Munjino Brdo, Laz i Trbušani.
Kako navode, pored velikog broja tunela, ovaj autoput će na maloj dionici imati i veliki broj mostova.
Na dionici je projektirano čak i 35 mostova, raznih dužina i raspona usklađenih s preprekama i konfiguracijom terena – objašnjavaju u Ministarstvu.
Zbog specifičnosti ovog autoputa i činjenice da će njegovu trećinu činiti mostovi i tuneli, u izgradnju je uloženo oko 450 milijuna eura.
Nakon što dionica od Preljine do Požege bude izgrađena, nastavit će se gradnja novog kraka Koridora 11 od Požege do Boljara.
Za ovu dionicu dugu 107 kilometara potpisan je Memorandum o razumijevanju s kineskom kompanijom CCCC u travnju ove godine u Dubrovniku i započet je rad na pripremi projektno-tehničke dokumentacije. Riječ je o najskupljoj dionici Koridora 11, čija će vrijednost izgradnje iznositi najmanje 1,5 milijardi eura.
Puštanjem u promet autoputa Miloš Veliki, dijela Koridora 11, putnicima koji putuju u Zapadnu Srbiju, BiH i Crnu Goru je trenutno dostupno 103 kilometara puta, a nakon izgradnje ovih dionica očekuje se da dužina autoputa prema Crnoj Gori bude 241 kilometar.
(www.jabuka.tv)
