Dijete rođeno u BiH može ostvariti samo 58 posto svog potencijala

Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kad odraste ostvarit će samo 58 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije.

Taj je postotak niži od prosjeka regije Europe i središnje Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.

Kako je priopćeno iz Svjetske banke, ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobrostanje koje ljudi steknu tijekom svog života, što im omogućava da ostvare svoj potencijal kao produktivni članovi društva.

Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tijekom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend, navodi Salinas.

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvaliteta učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvalitete podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u Bosni i Hercegovini. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja.

Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020.

Albanija, Azerbajdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.

Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Europe i središnje Azije su podijeljeni, iako je učinak regije dobar po globalnim standardima. Tijekom proteklog desetljeća, očekivane godine školovanja su povećane, pri čemu su najveći napredak ostvarili Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija – uglavnom zahvaljujući povećanom upisu u srednjoškolsko i predškolsko obrazovanje. Međutim, očekivane godine školovanja su se smanjile u brojnim zemljama, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu.

(www.jabuka.tv)


4 komentara

  • Ali ako se upise u HDZ onda moze 160%. Tj glup ko stup ali vrlo sposoban za poziciju zamjenika pomocnika asistenta predstojnika upravnog odbora za odlucivanje o potencijalnom izboru i realizaciji zakonom predvidjenih procesa zupanije zapadno hercegovacke. I najbolje, ne mora ni dolaziti na posao.

  • I onda će za radno mjesto informatičara, programera osim diplome fakulteta kojom dokazuje zvanje tražiti papir o poznavanju rada na računalu te ga odbaciti…

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.