Bruxellskom Deklaracijom o Jugoslaviji od 17. prosinca 1991., na temelju preporuka međunarodnog Arbitražnog povjerenstva, kojim je predsjedavao Francuz Robert Badinter (Robert Badinteur), konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se do 23. prosinca 1991. izjasne o neovisnosti. Republike su dobile obećanja da će do 15. siječnja biti i međunarodno priznate.
Skupštinska odluka
Bosna i Hercegovina blagovremeno je podnijela prijavu i odgovorila na upitnik Arbitražnog povjerenstva, a do tog vremena bio je pripremljen i radni tekst nacrta ustava Republike BiH.
No, 15. siječnja 1992. objavljen je izvještaj Badinterova Arbitražnog povjerenstva, u kojem je konstituiranje Bosne i Hercegovine kao suverene i neovisne države uvjetovano još jedino referendumom njenih građana, jer su ostali uvjeti iz prosinačke Deklaracije Europske zajednice bili ispunjeni.
Na temelju toga, Skupština Bosne i Hercegovine, sukladno Ustavu, 26. siječnja 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma o budućem statusu Republike.
Referendum o neovisnosti BiH održan je 29. veljače i 1. ožujka 1992. Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”
Velika izlaznost
Na glasanje je izašlo 64,31 posto birača s pravom glasa, a za suverenost BiH glasovalo je njih 99,44 posto, čime je BiH dobila neovisnost. U brojkama, to znači da je glasalo 2.073.568 građana, a samo njih 6.073 bila su protiv.
Na referendumu je bilo angažirano 2.500 promatrača. U općinama koje su bile pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS), koja je na sve načine opstruirala održavanje referenduma, glasovanje nije moglo biti održano, pa su biračka mjesta otvarana u najbližim mjestima u kojima su građani mogli na miru ispuniti svoju građansku dužnost.
Agresija na BiH
Zemlje Europske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. travnja 1992., ali tada je istodobno počela i najkrvavija agresija na jednu zemlju nakon Drugog svjetskog rata, koju su Europa i ostatak svijeta promatrali skrštenih ruku sljedeće četiri godine
(www.jabuka.tv)
To su nas nasi dusebriznici natalizali da glasujemo ZA i tako zauvijek sebi zacementirali svoju najdrazu i voljenu BOSNU i hercegovinu-namjerno malim slovom.