Cijena poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini sve više raste, no ne zbog rasta broja poljoprivrednika ili veće zarade u sektoru – nego zbog špekulacija, neiskorištenosti resursa i opće nesređenosti tržišta. To potvrđuju i ljudi iz prakse.
Kamo sreće da cijena raste jer imamo više ljudi na zemlji i veću proizvodnju hrane, ali svi znamo da nije tako, kazao je sugovornik iz sektora poljoprivrede.
Rast cijena oranica u BiH i Hrvatskoj
Prema dostupnim podacima, u BiH su cijene poljoprivrednog zemljišta porasle za 1.500 do 3.000 KM po hektaru u posljednje dvije godine. Hrvatski Državni zavod za statistiku navodi da je prosječna cijena oranice porasla za 1.492 eura u odnosu na 2023., što je više od 2.900 KM kada se preračuna. Danas hektar oranice u Hrvatskoj košta oko 5.983 eura, odnosno blizu 12.000 KM.
Ipak, neke oranice u BiH postižu još više cijene nego one u Hrvatskoj, što otvara pitanje realne tržišne vrijednosti i funkcionalnosti zemljišta.
Zemlja stoji – cijena raste
Imate ljude koji nemaju nikakve veze s poljoprivredom, ali kupuju oranice da bi ih kasnije preprodali. Tako se zemljište “vrtjelo” među preprodavačima, a kad stigne do poljoprivrednika, ono je već preskupo. Onaj tko razmišlja poduzetnički zna da će mu trebati desetljeće da vrati uloženo, pa mnogi odustaju – objašnjava sugovornik.
Dodaje kako tvrtke često dolaze do zemljišta jer ih poljoprivrednici gube zbog dugova, dok je većina zemljišta i dalje neobrađena i zarasla u šipražje.
Kod nas vrijedi ono: “Ne dam je besplatno, pa makar nikad ne prodao.” I tako zemlja stoji, a cijena joj raste. Nema proizvodnje, nema rada – samo čekanje da netko plati više, kaže sugovornik.
Od smilja do solarnih panela
Prisjeća se i “booma smilja” u Hercegovini, kada su mnogi čistili šumske i brdske predjele kako bi sadili ovu ljekovitu biljku. No, kako zarade nije bilo, mnoga su zemljišta ponovno zarasla ili su danas prekrivena solarnim panelima – što više nema nikakve veze s poljoprivredom.
Globalni trend rasta cijena zemljišta
Rast cijena poljoprivrednog zemljišta nije specifičan samo za BiH. Cijene rastu i u svijetu, no razlozi su znatno racionalniji. Globalna potražnja za hranom, rast populacije, klimatske promjene i porast cijena energije povećavaju potrebu za većim poljoprivrednim kapacitetima, piše Vecernji.ba.
U svijetu je zemljište sve češće predmet ulaganja – od strane pojedinaca, fondova, korporacija, pa čak i država. Uz rast cijena hrane, ulaganje u zemljište postaje sigurnija i dugoročnija opcija od drugih oblika imovine.
Pritisak investitora i korporacija
Globalizacija i trgovinski pritisci čine zemljište ključnim strateškim resursom. Velike korporacije koje kupuju zemlju za masovnu proizvodnju hrane ili biogoriva dodatno podržavaju rast cijena, ističu specijalizirani svjetski mediji.
U takvom okruženju manji poljoprivrednici često ne mogu konkurirati velikima, čime se dodatno smanjuje broj onih koji stvarno obrađuju zemlju.
Zaključak: rast bez smisla
I dok u razvijenim državama rast cijene zemljišta prati rast produktivnosti i strateško promišljanje, u Bosni i Hercegovini taj rast često nema nikakve veze s realnim sektorom. Zemlja se gomila, ne koristi i skuplja vrijednost – na papiru.
– A kamo sreće da cijena raste jer zemlja rađa, zaključuje sugovornik.
(www.jabuka.tv)
Neče je niko.
Ja pamtim kada se na,, Ovcijem brdu,, morala saditi, Kikiriki, inace Soljic oduzims vlasnicki list. Zovkusa nije imala di ovce cuvat, svasta moji smokinjani.
Ja ne razumijem ovaj vaš izračun, kazete da 1 hektar košta i do 12 000km ? Ako znamo da je 1h = 10 000 m², to znači da 1m² košta 1,2KM. Nešto vam računica nije ured, znamo svi da se danas zemljište prodaje od 10KM pa sve do 1000KM po kvadratu.
Sulfat