Često odgađate obveze? Dvije stvari koje o tome treba znati

Stalno odgađanje obveza (prokrastinacija) može služiti kao pauza u radu, ali može postati i ozbiljan problem.

Za Deutsche Welle je psihologinja Jana Kinel otkrila kako tome stati na kraj i kada je ta karaketiristika zapravo i dobra odluka.

Prokrastinaciju iskusimo kada izgubimo iz vida dugoročne ciljeve i umjesto toga se fokusiramo na atraktivne kratkoročne pothvate, kaže doktorica Jana Kühnel, psihologinja sa Sveučilišta u Ulmu koja dodaje da su neki ljudi podložniji odlaganju obaveza od drugih.

Psihologinja objašnjava da je za izbjegavanje prokrastinacije potrebna čelična samokontrola.

Jedna radnja mora biti kontinuirano zaštićena od pomamnih alternativa, kaže Kühnel. I odlazak do hladnjaka može biti jedna takva alternativa.

Važno je razlikovati, dodaje, različite tipove prokrastinacije.

Postoji takozvana disfunkcionalna prokrastinacija koja u slučaju odgađanja obavljanja posla može dovesti do ozbiljne patnje kod osobe. Ali postoji i funkcionalna prokrastinacija, gdje odlaganje posla može biti shvaćeno kao pravljenje “mikro-pauza”, prenosi N1.

Neki ljudi prokrastriniraju sasvim nesvjesno, sve do onog trenutka kad njihov mozak dosegne vrhunac korištenja svojih dnevnih kapaciteta.

Jer svaki čovjek ima svoje određeno vremensko razdoblje u kojem najbolje može raditi, navodi Kühnel.

Odlaganje posla do tog trenutka može biti korisno ukoliko se taj trenutak svjesno koristi kako bi se obavilo zahtjevne stvari, zaključila je ova psihologinja.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: