Britanska vlada je zatražila od kraljice suspenziju parlamenta nekoliko dana nakon što se zastupnici vrate s ljetne stanke u rujnu i, što je još važnije, nekoliko tjedana prije roka za Brexit 31. listopada.
Kako otkriva BBC, britanski premijer Boris Johnson planira da se kraljičin govor, u kojem će ona izložiti planove svoje vlade za Brexit, održi 14. listopada.
Međutim, to znači da britanski zastupnici vjerojatno neće imati vremena izglasati ikakav zakon koji bi spriječio Johnsona i njegovu vladu da realiziraju Brexit, odnosno izlazak Velike Britanije iz Europske unije, bez dogovora s Bruxellesom.
Konzervativni zastupnik i protivnik Brexita u kampanji pred referendum 2016., Dominic Grieve, nazvao je ovo “nečuvenim potezom”. Upozorio je i da bi to moglo dovesti do glasanja o nepovjerenju vladi. “Vlada će pasti”, rekao je Grieve za BBC.
No neimenovani izvor iz britanske vlade brani ovaj jedinstveni potez. “Vrijeme je da nova vlada i novi premijer iznesu plan za zemlju nakon što napusti EU.”
U međuvremeno je objavljeno i pismo koje je Johnson poslao parlamentu, u kojem je potvrdio da je jutros osobno razgovarao s kraljicom Elizabetom i da je od nje zatražio da se trenutno zasjedanje parlamenta završi u drugom tjednu rujna, a da se novo zasjedanje sazove tek 14. listopada, na dan kraljičinog govora.
Boris Johnson’s letter to MPs conforming prorogation of Parliament pic.twitter.com/OvtZ7cIwOA
— Jessica Elgot (@jessicaelgot) August 28, 2019
Johnson brani svoju odluku tvrdnjom da ne želi čekati do nakon Brexita “da bi nastavili s našim planovima da odvedemo ovu zemlju naprijed”. Umjesto toga, premijer inzistira da će zastupnici imati “sasvim dovoljno vremena” da raspravljaju o Brexitu.
“Potpuno je netočno” da je suspenzija motivirana željom da se progura Brexit bez dogovora, tvrdi Johnson.
Bivši premijer već zaprijetio tužbom zbog suspenzije parlamenta
BBC-ova politička urednica Lara Kuenssberg javlja da je samo manji broj ministara znao unaprijed za plan svog premijera te da će potez zasigurno izazvati golemi politički sukob.
Ideja suspenzije parlamenta već se neko vrijeme spominje u britanskim kuloarima, a u javnosti je, razumljivo, izazvala poprilične kontroverze. Kritičari tvrde da će ovakav potez spriječiti parlament, kao ključnu demokratsku ustanovu, da sudjeluje u demokratskom procesu oko Brexita. A sve to u jednoj od najstarijih i najrazvijenijih parlamentarnih demokracija na svijetu.
Više istaknutih javnih ličnosti u zemlji, uključujući bivšeg premijera Johna Majora, već je zaprijetilo da će tražiti od suda da zaustavi suspenziju. Štoviše, glasnogovornica Škotske nacionalističke stranke (SNP) Joanna Cherry već je podnijela tužbu škotskom sudu.
Doduše, procedura suspenzije parlamenta nije nepoznata u britanskoj demokraciji. Ima i svoj termin – prorogacija. Ustvari, prorogacija se obično događa svake godine, obično u travnju ili svibnju, kada završava godišnje zasjedanje parlamenta. Od trenutka prorogacije do novog zasjedanja parlamenta ne odvijaju se rasprave ni glasanje, a svi zakonski prijedlozi koji su bili u proceduri poništavaju se, osim ako budu prebačeni u sljedeće zasjedanje. Zastupnici zadržavaju svoja mjesta.
To je pak drugačija procedura od raspuštanja parlamenta, što se događa prije izbora.
Prorogacija nije ovlast zastupnika, već same kraljice. Ona, kao uglavnom ceremonijalna figura koja ne drži stvarnu vlast, to radi na savjet, odnosno na zahtjev premijera. Dakle, premijera u teoriji ništa ne sprečava da preko kraljice suspendira parlament kako bi umanjio njihov utjecaj na svoje odluke, ma koliko takav potez bio kontroverzan.
Posljednji put kad se nešto slično dogodilo bilo je, kako piše BBC, 1948. Tada je kralj također prorogirao parlament na zahtjev vlade, kako bi zaobišla otpor Doma lordova (Gornjeg doma britanskog parlamenta, s doživotnim zastupnicima i znatno manjim političkim ovlastima od Doma pučana) svom zakonu o parlamentu.
Zastupnici, dakle, neće moći zaustaviti Brexit bez dogovora, za koji je Johnson već dao do znanja da ga želi progurati ako je to jedini način da se Brexit realizira.
S obzirom na to da bi prorogacija ovog puta bila izvedena u dramatično drukčijim okolnostima nego inače, kraljica bi ovog puta, također u teoriji, mogla odbiti premijerov zahtjev za prorogacijom.
Tu je i još jedan problem: vlada bez parlamenta ne bi mogla donositi zakone kojima bi se ublažile štetne posljedice Brexita bez dogovora, prenosi Index.hr.
S druge strane, pristaše Johnsona tvrde da je ovo jedini način da se volja naroda, izražena na referendumu 2016., zaista ispoštuje i da Velika Britanija iziđe iz EU-a do 31. listopada.
(www.jabuka.tv)
