Savjeti kako uzgojiti bobičasto voće

Najpoznatiji predstavnici bobičastog voća na našem području su aronija, borovnica, brusnica, kupina, malina i ribiz. Ne samo da posjeduju izuzetna ljekovita svojstva nego i svojim plodovima uljepšavaju naše vrtove i okućnice. Bobičasto voće je moćno za zdravlje, jer  dokazano  regulira razinu šećera u krvi, snižava kolesterol te pridonosi zdravlju općenito.

Bobičasto voće je nepresušna riznica vrijednih i prijeko potrebnih nutrijenata pa je s pravom na glasu kao jedan od najvrjednijih prirodnih darova. Svaka od bobičastih voćki je vrlo bogat izvor hranjivih tvari, vitamina, minerala, prehrambenih vlakana te ostalih važnih spojeva od kojih se posebno izdvajaju flavonoidi antocijanin i flavonol.

Sadnja bobičastog voća obavlja se početkom proljeća. Za sadnju se koriste kontejnirane presadnice. Većina bobičastih voćnih vrsta traži uvjete kao i mnoge druge voćne vrste osim borovnice koja zahtijeva kisela tla. Tijekom vegetacije provode se uobičajene agrotehničke mjere.

Američka borovnica

Borovnica za, razliku od mnogih drugih voćnih vrsta traži kiselo tlo. Optimalni pH tla za uzgoj borovnice je 4 – 5,2. Može se reći da je pH tla glavni ograničavajući čimbenik za uspješan uzgoj borovnice. Na područjima gdje tlo nije dovoljno kiselo potrebno je uzgajati borovnicu u kontejnerima u koje će se staviti odgovarajući supstrat.

Obzirom da se sadnice borovnice prodaju u kontejnerima, sadnja je moguća cijele godine, ali rana proljetna sadnja daje najbolje rezultate jer nema opasnosti od isušivanja i biljka se nalazi u fazi mirovanja pa se puno bolje ukorjenjuje i na proljeće kreće s vegetacijom bez zastoja.

Istraživanja pokazuju da borovnice, zahvaljujući sastojku antocijaninu, imaju pozitivno djelovanje na sposobnost učenja i pamćenja.  Redovita konzumacija svježih borovnica smatra se blagotvornom i pomaže u smanjenju razine krvnog tlaka, još jednog od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Ribizla

Ribizla najbolje uspijeva na slabo kiselom (pH 5,5-6,5), dubokom, srednje teškom tlu koje je bogato organskim tvarima (više od 3 % humusa) i dobro drenirano ali ipak sposobno zadržati vlagu za prihranu ploda u ljetnim mjesecima. Kao indikator prikladnosti tla za uspješan uzgoj ribizle je krumpir. Znači, ako krumpir uspijeva na nekom tlu, tada je to tlo pogodno i za uzgoj ribizle. Sadnice se sade na razmak 1 m u redu i 2,5 m između redova. Druge i treće godine nakon sadnje, ukoliko je grm pregust, prorjeđuju se grane iz sredine grma.

Od četvrte godine, pa na dalje, postepeno se izrezuju grane starije od tri godine te se tako grm neprekidno pomlađuje.

Znanstvena istraživanja su pokazala da konzumacija ribizle ima pozitivne učinke u prevenciji karcinoma, upala, neuroloških bolesti te prijevremenog starenja. Ribizle su poznate i kao dobri diuretici, a preporučuju se i svima koji pate od kroničnog umora i iscrpljenosti. Istraživanja pokazuju da ribizle sprečavaju neke vrste karcinoma, a blagotvorno djeluju i na zdravlje kostiju.

Malina i kupina

Maline i kupine izuzetno su popularno bobičasto voće koje nije teško uzgojiti. Pripadaju istoj obitelji i dijele slične kulturne zahtjeve, što olakšava uzgoj dviju biljaka jednu uz drugu u kućnom vrtu.

Traže malo kiselije tlo (pH 5,6-6,2). Sadnja se najčešće obavlja u rano proljeće iz kontejniranih sadnica. Zauzimaju malo prostora i zbog toga se često sade na obiteljskim vrtovima. Svježe plodove svi rado konzumiraju.

Mnoga istraživanja pokazuju da su maline i kupine jedne od najbogatijih namirnica kada su u pitanju antioksidansi. Antocijanini iz kupina štite mozak od oksidativnog stresa i sprječavaju senilne bolesti, poput Alzheimerove bolesti i demencije. Imaju pozitivne učinke u borbi protiv raka debelog crijeva. Malinu mnogi vide kao dobro oružje u borbi protiv pretilosti jer sastojci sadržani u malini, osobito ketoni, dokazano pospješuju metabolizam i sagorijevanje masnoća.

Puno više informacija o uzgoju bobičastog voća doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.

(www.jabuka.tv)